Podsjeća kako je najnovija kriza u Ukrajini počela u novembru prošle godine nakon što je premijer Viktor Janukovič odbio potpisati sporazum o ekonomskoj saradnji sa Evropskom unijom. Umjesto toga, Vlada u Kijevu se približila Rusiji od koje su dobili obećanja vezana za investicije i povoljnu opskrbu plinom.
Demonstracije su nakon toga izbile u Kijevu, a potom i u drugom ukrajinskom gradu, Lvovu. Janukovič je odgovorio brutalnom policijskom represijom. Nasilje je eskaliralo u posljednjim danima, a pale su i prve žrtve.
Ovo širenje krize je od najveće geopolitičke važnosti, a ovo pitanje će odrediti sudbinu 46 miliona Ukrajinaca, budućnost Rusije i stabilnost istočne Evrope, piše Margolis. Navodi kako su Ukrajinci žestoko podijeljeni. Stanovništvo zapadne Ukrajine, koje uglavnom govori ukrajinskim jezikom, usmjereno je ka zapadu i granici sa Poljskom, koja je članica EU. Pretežno rusko govorno područje istočne Ukrajine opredijeljeno je prema istoku i susjednoj Rusiji. Uz to, Krim je bio ruski sve dok ga Nikita Hruščov nije 1954. godine dao Ukrajini. Većinsko muslimansko stanovništvo Krima je uništeno ili iseljeno za vrijeme Staljina.
Strategija EU uznemirava Rusiju
"Oni koji govore ukrajinskim i ruskim međusobno se razumiju, ali je problem u mentalitetu, nacionalnosti ili vjeri", piše Margolis.
Zapadni Ukrajinci zastupaju dogovor sa EU kojim bi započeli integraciju svoje zemlje sa bogatom Evropom te odbacili ruski politički i ekonomski utjecaj. Nasuprot njima, na istoku, koji nikada do kraja nije prihvatio proglašenu nezavisnost od Rusije iz 1991., zagovaraju ruski utjecaj.
EU, navodi Margolis, ima strategiju da se širi na istok, što dakako itekako uznemirava Rusiju, a također je i stanovništvo u istočnom dijelu Ukrajine zabrinuto da bi evropske integracije uništile njihovu zastarjelu prerađivačku industriju, te tako prouzročile veliku nezaposlenost. Dodatnu težinu čitavom pitanju daje i činjenica da većina Rusa Ukrajinu vide kao kolijevku ruske civilizacije i etike.
"Kada je predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je pad Sovjetskog Saveza bila najveća tragedija moderne historije, on je očigledno mislio na gubitak Ukrajine, koju Rusi smatraju svojim srcem", dodaje Margolis.
Moguć razlaz istoka i zapada
Uz sve to, američki i evropski zvaničnici osuđuju Janukoviča i stvaraju dodatni pritisak te pozivaju na svrgavanje njegove vlade.
"Zapadne obavještajne službe su uspjele okupiti ukrajinsku opoziciju. No, i Rusi su također bili aktivni te su bili mučeni pa čak i ubijani Janukovičevi protivnici. U čitavoj toj situaciji su i predstojeće Olimpijske igre u Sočiju u Rusiji postale meta terorista", navodi kolumniste.
Nadalje ističe kako bi nastavak nasilja u Ukrajini vrlo lako mogao dovesti do novih podjela.
"Slično kao što se to desilo sa Česima i Slovacima i Ukrajinci bi mogli poći odvojenim putevima. Neki stabilni kompromis bi to mogao spriječiti, ali ako do njega ne dođe, tada će razlaz istoka i zapada biti jedina opcija. To je, dakako, loše, ali je manje loše od sukoba između NATO-a i Rusije preko leđa Ukrajine. Ako vam je to nezamislivo, samo se sjetite Sarajeva i Bosne iz 1914. godine", zaključio je Margolis u svojoj kolumni koju je objavio The Sun Daily.
