Armenija i Azerbejdžan iznenada usaglasili sporazum koji treba okončati 40-godišnji sukob

Dvije postsovjetske zemlje vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Nagorno-Karabah, regija u Azerbejdžanu koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbejdžana uz podršku Armenije.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u četvrtak da je s njegove strane finaliziran nacrt mirovnog sporazuma s Azerbejdžanom.

"Mirovni sporazum je spreman za potpisivanje. Republika Armenija je spremna započeti konsultacije s Republikom Azerbejdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma", navodi se.

U svom saopćenju azerbejdžansko Ministarstvo vanjskih poslova navodi: "Sa zadovoljstvom primjećujemo da su pregovori o tekstu nacrta Sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa između Azerbejdžana i Armenije zaključeni".

Međutim, vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbejdžan rekao da je preduvjet za njegov potpis promjena ustava Armenije, za koju kaže da implicitno polaže pravo na njen teritorij.

Armenija poriče takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pashinyan u nekoliko navrata posljednjih mjeseci rekao da se temeljni dokument zemlje treba zamijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum nije postavljen.

Ruska državna novinska agencija TASS prenijela je Pashinyanovu izjavu novinarima u četvrtak da će sporazum spriječiti raspoređivanje osoblja iz trećih zemalja duž armensko-azerbejdžanske granice.

Ta bi odredba vjerovatno pokrivala civilnu promatračku misiju Europske unije koju je Baku kritizirao, kao i ruske graničare koji nadziru dijelove armenskih granica.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-ima potaknulo je masovno protjerivanje stotina hiljada većinom muslimanskih Azera iz Armenije i Armenaca, koji su većinom kršćani, iz Azerbejdžana.

Mirovni pregovori započeli su nakon što je Azerbejdžan silom povratio Karabah u septembru 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju. Većina sada živi u Armeniji kao izbjeglice.

Obje su strane rekle da žele potpisati sporazum o okončanju dugotrajnog sukoba, ali napredak je spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica od 1.000 km zatvorena je i snažno militarizirana.

U januaru je azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev optužio Armeniju da predstavlja "fašističku" prijetnju koju treba uništiti, u komentarima koje je armenski lider nazvao mogućim pokušajem opravdanja novog sukoba.