Armenija sve dalje od Rusije: Pashinyan najavio da je sljedeći korak napuštanje "ruskog NATO-a"
“Sljedeći logičan korak bit će povlačenje Armenije iz ODKB-a... Kada se to dogodi, odlučit ćemo sami. Možda za mjesec dana, za godinu, za tri godine”, rekao je.
Istodobno, armenski je lider istaknuo da je pozicija Erevana povezana s politikom bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
“Jedan od čelnika ODKB-a izjavio je da je sudjelovao u pripremi 44. rata, podržavao, vjerovao i želio pobjedu Azerbajdžana. Trebam li nakon ovoga razgovarati o pitanjima s predsjednikom Bjelorusije u formatu ODKB-a?", rekao je Pashinyan.
Istaknuo je da nikada neće posjetiti Bjelorusiju sve dok je Lukašenko njen predsjednik. Također neće biti posjeta zemlji drugih armenskih dužnosnika.
Istodobno, Pashinyan je istaknuo da će "biti prisiljen razgovarati s Lukašenkom o pitanjima u formatu EAEU-a i ZND-a".
"Teoretski, situacija oko ODKB-a mogla bi se promijeniti ako Bjelorusija odluči napustiti ODKB ili predsjednik Bjelorusije nađe riječi isprike koje će biti prihvatljive armenskom narodu", dodao je.
Nedavno je Jerevan dosljedno kritizirao ODKB, postupno smanjujući svoje sudjelovanje u organizaciji. Tako je u novembru armenski premijer Nikol Pashinyan odbio sudjelovati na summitu ujedinjenja u Minsku.
Osim toga, sredinom februara političar je najavio suspenziju članstva zemlje u ovoj savezu. Prema njegovom mišljenju, Ugovor o kolektivnoj sigurnosti u odnosu na republiku navodno nije proveden, “posebno 2021.-2022".
U martu je Pashinyan rekao da bi se Armenija mogla povući iz ODKB-a ako ne odgovori na pitanja koja je postavio Jerevan u vezi sa suverenim teritorijem zemlje.
Početkom maja u Jerevanu je objavljeno da će se republika "suzdržati od pridruživanja odluci "O proračunu ODKB-a za 2024." i sudjelovanja u financiranju aktivnosti organizacije predviđenih ovom odlukom".
Službena predstavnica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova nazvala je izjave armenskog vodstva u vezi s ODKB-om ultimatumom i uvredljivom retorikom. Kako je podsjetilo Ministarstvo vanjskih poslova, u septembru 2022., na zahtjev Jerevana, savez je odmah formirao i poslao misiju za procjenu tajništva organizacije i Zajedničkog štaba u pogranična područja zemlje.
Kao rezultat toga, Vijeće kolektivne sigurnosti odlučilo je rasporediti promatračku misiju u republici, ali su je armenske vlasti odbile i radije pozvale predstavnike EU-a.
Unatoč tome, Moskva i dalje polazi od činjenice da Jerevan i dalje ostaje punopravni član ODKB-a sa svim pravima i obvezama koje iz toga proizlaze, istaknulo je ministarstvo.
Nagorno Karabah, koji je imao autonomni status, najavio je svoje jednostrano povlačenje iz Azerbajdžanske SSR prije 35 godina. Nakon raspada SSSR-a i oružanog sukoba s Azerbajdžanom (1992.-1994.), regija je dugo godina postojala kao nepriznata republika naseljena Armencima.
U jesen 2020. ponovno su počela neprijateljstva u Karabahu, zbog čega je armenska strana izgubila sva područja oko Nagorno-Karabaha i dio teritorija koji su bili dio autonomije u sovjetsko vrijeme.
Ruske mirovne snage također su stacionirane u regiji. Azerbajdžan je 19. septembra 2023. započeo vojnu operaciju u Karabahu, koja je trajala jedan dan. Kao rezultat toga, nepriznata republika je prestala postojati, a gotovo cijelo stanovništvo regije otišlo je u Armeniju. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev rekao je da je zemlja obnovila svoj teritorijalni integritet.
ODKB ILI Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) međuvladin je vojni savez u Euroaziji koji se sastoji od šest postsovjetskih država: Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikistana, formiran je 2002. godine. Kolokvijalno se naziva i ruskim NATO-om.
