Armenija traži pomoć od Macrona: Gubi li Putin još jednog vjernog saveznika?
Kako piše britanski Guardian, zahtjev je uslijedio nakon što je neuspješno okončan sastanak Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), Putinovog pandana NATO-u, gdje je armenski premijer Nikol Pashinyan odmaknuvši se od ruskog predsjednika, i simbolično izrazio nezadovoljstvo.
Oh my. Look at the prime minister of Armenia Pashinyan going out of his way to stand as far as possible from Putin. And Putin knows it, too. Insult to the injury, this is at the gathering of the supposedly Russia-led security bloc. pic.twitter.com/KNCWjKNAHV
— Bakhti Nishanov (@b_nishanov) November 23, 2022
Armenija i Azerbajdžan već su tri desetljeća u sukobu oko Nagorno-Karabaha , enklave koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali koju uglavnom kontrolira većinsko etničko armensko stanovništvo.
U petak je Pashinyan tražio učešće Francuske u najnovijem pokušaju sporazuma između dvije zaraćene zemlje, a razgovori su se trebali održati 7. decembra u Briselu. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da otkazuje razgovore jer ne može prihvatiti francusku ulogu, optužujući Macrona za "anti-azerbejdžansko stajalište".
"Jasno je da pod ovim okolnostima, s ovakvim stavom, Francuska ne može biti dio mirovnog procesa između Azerbajdžana i Armenije", kazao je Aliyev.
Upitan o Alijevljevim komentarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u petak da je Moskva, koja je 2020. godine poslala 5.000 mirovnih snaga u regiju, spremna pomoći u postizanju daljnjih sporazuma.
Emil Avdaliani, profesor na Evropskom univerzitetu u Tblisiju u Gruziji rekao je da Armenija pokušava diverzificirati svoje vanjske odnose u svjetlu slabosti Rusije.
"Ovisnost o Rusiji je smrtonosna, stoga Jerevan traži približavanje Turskoj, bliže veze s EU-om, Iranom i Kinom. To je rezultat polovičnog pristupa Moskve prema Armeniji i ponajviše slabljenja ruske pozicije na južnom Kavkazu kao rezultat sve neuspješnijeg rata u Ukrajini", istakao je Avdaliani.
Ispred zgrade gdje se održavap samit CSTO-a, armenski prosvjednici su pozvali Rusiju da napusti Ukrajinu.
Prosvjedi ukazuju na promjenu u percepciji Rusije u Armeniji. Njena nepouzdanost kao saveznika postala je opipljiva. Antiruski osjećaji uvijek su bili prisutni među armenskim političkim elitama. Prosvjedi su bili od koristi Pashinyanu jer su mu omogućili da pokaže da Armeniji trebaju konkretne garancije a ne samo prazna obećanja", zaključio je Avdaliani.
