Atentat koji bi mogao otvoriti vrata pakla: Kako je Robert Fico polarizovao slovačko društvo
Sada se hirurzi bore da spase život premijera nakon pokušaja ubistva, koje se dogodilo jučer nakon sjednice Vlade.
Njegov posljednji politički pad desio se 2018. godine, kada su ga masovni protesti prisilili na ostavku nakon ubistva istraživačkog novinara jana Kuciaka i njegove zaručnice, piše BBC.
Okrenuvši se tadašnjem predsjedniku Andreju Kiski, jednom od mnogih političkih neprijatelja, obećao je da će se vratiti politici.
"Ne idem nigdje. Ne brini", rekao je i bio je upravu.
U početku zapanjen iznenadnim padom, i brzo zamijenjen na mjestu premijera od svog stranačkog štićenika Petera Pellegrinija, izgledalo je da Fico kreće u političku beznačajnost.
Nakon ponižavajućeg izbornog poraza za njihovu ljevičarsku stranku Smer, Pellegrini ga je napustio, formirajući novu stranku lijevog centra, Hlas.
Ali pandemijska kriza stvorila je novu priliku za Fica. Počeo je da se pojavljuje na masovnim demonstracijama protiv ograničenja vlade desnog centra za suzbijanje pandemije.
Demonstracije su postajale sve agresivnije. Fico im je stao na čelo, podižući nezadovoljnu masu s megafonom u ruci, čak je u jednom trenutku bio i uhapšen. Dok je Covid nestajao sa naslova, Fico je pronašao novu temu – Ukrajinu.
Izbori u septembru 2023. su dobijeni, djelimično, uz obećanje da neće Kijevu poslati "ni jedan metak municije", obećavajući da će preokrenuti politiku slovačke vlade o naoružavanju Ukrajine artiljerijskim granatama, teškim oružjem, pa čak i borbenim avionima.
Nakon što je pobijedio na izborima, formirajući koaliciju s Peterom Pellegrinijem, čovjekom koji ga je izdao, kao i ultranacionalističkom Slovačkom nacionalnom strankom, otišao je korak dalje.
U februaru, kada je svijet obilježavao drugu godišnjicu sukoba, Fico je ponovio svoje protivljenje politici Zapada da naoruža Kijev. Govorio je da nema vojnog rješenja za sukob, a da bi slanje oružja samo povećalo broj poginulih.
Dodao je da se Rusija nikada neće odreći Krima, niti dijelova istočnog Donbasa koje je zauzela, a umjesto toga smatrao je da Kijev treba položiti oružje i tražiti mir. Tvrdio da je ruskog predsjednika Vladimira Putina Zapad pogrešno demonizovao.
Tokom šest mjeseci koliko je ovaj put bio na vlasti, on i njegovi koalicioni partneri izvršili su udar na slovačke institucije.
Reforma sistema krivičnog pravosuđa uključivala je ukidanje Specijalnog tužilaštva, uspostavljenog prije 20 godina za istraživanje teškog kriminala i korupcije. Kancelarija je nadgledala ubistva Kuciaka, a šest godina kasnije, osuđujuća presuda sada se čini dalje nego ikad.
Nacionalni emiter, Radio televizija Slovačke (RTVS), u junu će biti ugašen i zamijenjen novim tijelom sa novim direktorom. Fico je rekao da RTVS ne može biti objektivan jer je u stalnom sukobu sa njegovom vladom, a da se ova "neodrživa" situacija može ispraviti samo zamjenom.
Promatrači, uključujući opoziciju, Evropsku komisiju i Evropsku radiodifuznu uniju, upozorili su da bi taj potez bio udarac slobodi medija u Slovačkoj.
Parlament je u srijedu ujutro započeo ozbiljnu raspravu o prijedlogu kada su se pojavile vijesti o pucnjavi. Demonstracije opozicije protiv tog prijedloga brzo su otkazane.
Izvještaji medija da je atentator Juraj Cintula (71) bio motiviran najavljenim ukidanjem RTVS nisu potvrđeni. U međuvremenu, mađarski istraživački novinar rekao je da je Cintula ranije bio povezan s proruskom paravojnom grupom.
Slovački mediji naširoko izvještavaju o čovjekovom identitetu, ali njegov motiv ostaje nejasan. Međutim, ako 59-godišnji politički veteran Fico izdrži, vjerovatno će crpiti novu snagu iz ovog pokušaja ubistva.
Usred poziva na smirivanje i prekid retorike mržnje, njegovi najbliži politički saveznici već krivnju prebacuju na liberalnu opoziciju i medije.
Jedan koalicioni saveznik, zamjenik premijera Andrej Danko, rekao je da zemlja ide u "politički rat".
Politička temperatura je sigurno porasla u Slovačkoj otkako je formirao svoju četvrtu administraciju u oktobru. Međutim, atentat gura zemlju u potpuno neistraženi prostor.
