Bajrektarević: Nakon Katalonije slijede Baskija, Korzika, Bretanja, Normandija, Sardinija...
Ugledni profesor iz Beča i višegodišnji urednik njujorškog naučnog magazina za Geopolitiku, ističe kako je još rano donositi zaključke o konačnom ishodu dešavanja u Kataloniji. Sukobljavanja će, kako kaže, trajati još nekoliko dana, a odnos prema referendumu u Kataloniji povezuje s prijeratnim dešavanjima na Balkanu.
"Odsustvo svakog komentara iz Evrope u vezi s Katalonijom, upadljivo je kao što je bilo upadljivo prisustvo komentara kad se raspadala južnoslovenska zajednica. Iako smo i mi imali jednu tragikomičnu situaciju koja je vrlo slična Kataloniji danas, velika je razlika što ne postoje šaptači mržnje. U Kataloniji nema pregrijavanja izvana sa šizofrenim signalima. Nemate delegacije koje dolaze u Barcelonu i ohrabruju stanovnike, pa onda te iste delegacije odlaze u Madrid, kao što se dešavalo na relaciji Beograd-Sarajevo. Tada se kod nas pregrijavala atmosfera politike koja se nije snalazila u to vrijeme. U isto to vrijeme imali smo u Sovjetskom Savezu Gorbačova koji je neselektivno i pomalo naivno dao Sovjetski Savez na ruke zapadu, bez ikakvih uvjeravanja i garancija. U jednom momentu, kada se potpuno naivno i prebrzo otvara Sovjetski Savez, koji će i propasti nakon toga, naše rukovodstvo se ne snalazi, a nama tadašnja Evropa ne pomaže, već nam apsolutno odmaže. Ono što se sada dešava je jedna linija na kojoj govore kako je to unutrašnja stvar, kako treba poštovati ljudska prava, i to kako se ne bi uvrijedili ni ljudi u Kataloniji, niti deklarativno ljudska prava, a s druge strane da se ne dira teritorijalni integritet države", pojašnjava nam Bajrektarević.
Paralela između Katalonije i RS-a
Prema mišljenju uglednog profesora iz Beča, Katalonija ima visok stepen političke autonomije, iako aktuelno političko vodstvo u ovoj španskoj regiji to ne smatra dovoljnim. Tenzije između Katalonije i Španije traju godinama, ali od 2008. godine, u vrijeme ekonomske krize, Katalonci su počeli sve glasnije tražiti nezavisnost.
Bajrektarević nam govori kako su Katalonci, suočeni s finansijskim kolapsom, "iznervirani" jer kao jedna od najbogatijih regija u Španiji plaćaju veći porez siromašnijim regijama, nego što dobijaju novca od centralne vlade.
On dalje kaže kako je neizbježna paralela između Katalonije i Republike Srpske, ali naglašava kako nije primjereno porediti manji bh. entitet sa španskom autonomnom zajednicom.
"Da biste imali elemente državnosti, morate prije svega imati jezik, pogotovo po tom modelu zapadne Evrope. Koncept nacionalne države dolazi kroz takozvani lingvistički determinizam. Na lingvističkom principu mi kažemo kako smo braća jer govorimo isti jezik. Katalonske kneževine datiraju od 15. stoljeća. Oni definitivno imaju posebne i ozbiljne kulturološke razlike u odnosu na Špance kojih mi, na primjer, na našoj teritoriji nemamo. Čak i od Slovenije do Makedonije, mi nemamo toliko velike razlike. Oni imaju poseban jezik koji je puno bliži italijanskom, nego što je francuskom i španskom", kaže Bajrektarević.
Ideja nacionalne države kolabira
Profesor iz Beča nam govori kako je Španija sada u ozbiljnoj ustavnoj krizi. Kao što su tokom velikih demonstracija prije sedam godina u Barceloni separatisti govorili kako će Katalonija biti "sljedeća evropska država", i Bajrektarević govori kako ona "jeste evropska država".
"Katalonci imaju visok stepen autonomije. Suštinsko pitanje je hoće li oni biti direktno zastupljeni u Evropi ili preko Madrida. Atlantistički, svijet je napravio koncept nacionalne države. Danas imamo historijski zamor te ideje koja kolabira. Poslije Katalonije slijede Baskija, Korzika, Bretanja, Normandija, Sardinija... I drugi dijelovi će tražiti razne vrste secesionističkih recepata, a o raspadu Velike Britanije i Belgije da ne pričamo. Slijedi cijeli niz sličnih događaja svuda po svijetu. Dok smo mi živjeli nešto što je primjerenije euroazijskom modelu federacije koja je bila neteritorijalna, atlanska Evropa ili atlanski svijet je rigidno bazirao sebe na teritorijalnom konceptu i to im sada dolazi na naplatu", dodaje Bajrektarević.
Prije današnjeg referenduma, Katalonci su i u novembru 2014. godine održali "Proces učešća građana u političkoj budućnosti Katalonije", nakon što je Ustavni sud Španije suspendovao referendum. Na pitanja "Da li želite da Katalonija postane država?" i "Ukoliko želite, da li želite da Katalonija bude nezavisna?", za opciju "da-da" glasalo je 80,8 posto građana. Također, tokom 2009. i 2011. nezvanični referendumi održani su u stotinama katalonskih gradova kada je većina glasala za nezavisnost.
Kao što je na početku razgovora rekao, analitičar vanjske politike iz Beča ponavlja kako je izvjesna sudbina španske autonomne pokrajine. Međutim, ističe kako imamo veliki koncenzus Katalonaca da oni trebaju odlučiti o svojoj sudbini.
"Mnogi nisu za odcjepljenje, ali Katalonci kažu kako će oni o tome odlučiti. Jako ih iritira bilo koja poruka iz Madrida. Njihov secesionizam je više gospodarski determiniran. Ovaj svijet je izmislio nešto što je etnički čisto i potpuno purificirano. Historija Evrope je histerija male razlike, bitka malih histeričnih naroda koji su uvijek bili osjetljivi na drugačijeg od sebe", zaključio je Bajrektarević.
Podsjećamo, španska Vlada jučer je u Madridu poručila kako se referendum u Kataloniji neće održati. Prije nekoliko dana Vlada je zaplijenila najmanje 12 miliona glasačkih listića, a ugašen je i sistem elektronskog glasanja na referendumu u Kataloniji.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
