"Nemoguće je napuniti grad stubićima. To je upravo ono što žele teroristi, da živimo među stubićima", rekla je 43-godišnja Colau nakon upisivanja u knjigu žalosti.
"Želimo biti slobodan grad, a takve mjere smanjuju našu slobodu", istaknula je i dodala kako su se zaštitne mjere povremeno postavljale tokom koncerata, proslava i drugih događanja.
Colau je gradonačelnica od 2015. godine, a do tada je bila građanska aktivistica u skupini koja se borila protiv izbacivanja građana na ulicu zbog nemogućnosti otplate bankarskih kredita. Osnivačica je Platforme za ugrožene hipotekama.
U četvrtak nešto iza 17 sati kada su se stotine turista šetale centrom grada, jureći kombi pregazio je i ubio 13 prolaznika a više od stotinu povrijedio. Od tada traje rasprava zašto Barcelona nije postavila stubiće i betonske ograde koje onemogućavaju vozilima ulazak na prostor predviđen za pješake.
Nakon gaženja pješaka kamionima u Berlinu i francuskom gradu Nici, špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je krajem 2016. predložilo uvođenje fizičke zaštite na ulice kako bi se spriječili slični napadi. Barcelona je tokom proslave Nove godine postavila zapreke u jednoj od svojih ulica, aveniji Maria Cristina.
Nakon napada u Barceloni te u noći na šetalištu uz more u Cambrilsu, gradiću s 33.000 stanovnika udaljenom 100 kilometara od Barcelone, nekoliko katalonskih gradića uključujući Calafell, Reus i Calella postavilo je zaštitne stubiće. U glavnom gradu Madridu postavljeni su u subotu veliki betonski blokovi oko centralnog trga Puerta del Sol.
"Postavljanje takvih blokova ili stubića nemoguće je u svim dijelovima grada", rekao je Joaquin Forn, dužnosnik unutrašnjih poslova Katalonije.
"To bi onemogućilo saobraćaj u gradu, stvorilo gužve, te ne bi spriječilo teroriste da izaberu drugo mjesto", rekao je u Barceloni.
Nakon napada na šetalištu uz more u francuskom gradu Nici, u julu 2016., tamo su postavljeni blokovi i stubići kako vozila s ceste ne bi mogla ući na šetalište. Na ulazima gdje se šetalište spaja s cestom ondje sada stoje vojna i policijska patrola.
Ulica Las Ramblas u Barceloni duga je 1,2 kilometra, a Forn napominje da je postavljanje stubića ili ograda korisno samo kada se održavaju određeni događaji poput koncereta ili proslava. Prošle godine 20. decembra, nedugo nakon napada u Berlinu na Božićnom sajmu, iz Madrida je odaslan prijedlog svim šefovima policije za postavljanje fizičkih barijera u svim dijelovima Španije.
Španska nacionalna policija napominje da je kombi uspio ući na Las Ramblas te proći oko 600 metara rušeći pješake prije nego što se zaustavio, a vozač pobjegao. Katalonska regionalna policija nije uspjela zaustaviti kombi. Na šetalištu uz more u Cambrilsu, nakon što se dogodio napad u Barceloni, bilo je parkirano policijsko vozilo.
Kada se ondje pojavilo veće vozilo Audi A3 u namjeri da obori pješake, prvo je udarilo u policijski vozilo, nakon čega se prevrnulo. Policija je upucala potencijalne napadače koji su izašli iz vozila i povrijedili šest prolaznika i jednog policajca.
Zastupnik opozicione Narodne stranke desnog centra u gradskoj vijećnici Barcelone Alberto Fernández pozvao je gradsku vlast na postavljanje barijera na ulicama. Gradonačelnica Colau je rekla kako će sve službe nastaviti raditi zajedno i koordinirano, no odbila je trajno postavljanje zapreka na ulicama.
Barcelona bilježi rekordnu turističku sezonu, a na ulicama i plažama su velike gužve.
