Biden radi na tajnom dogovoru sa Iranom o ograničavanju nuklearnog programa, dio se tiče i Rusije

Zauzvrat, Iran bi od Sjedinjenih Država očekivao da izbjegnu pooštravanje sankcija koje već guše njegovu ekonomiju; da ne zaplijeni strane tankere koji nose naftu, kao što je nedavno učinenjo u aprilu; i da ne traže nove kaznene rezolucije u Ujedinjenim narodima ili Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju protiv Irana zbog njegove nuklearne aktivnosti.

"Ništa od ovoga nema za cilj postizanje revolucionarnog sporazuma", rekao je Ali Vaez, iranski direktor Međunarodne krizne skupine, organizacije za sprječavanje sukoba. Umjesto toga, rekao je, cilj je "staviti poklopac na svaku aktivnost koja u osnovi prelazi crvenu liniju ili stavlja bilo koju stranu u poziciju da uzvrati na način koji destabilizira status quo."

"Cilj je stabilizirati napetosti, stvoriti vrijeme i prostor za raspravu o budućoj diplomaciji i nuklearnom sporazumu", rekao je Vaez.

Iran također očekuje da Sjedinjene Države odmrznu milijarde dolara u iranskoj imovini, čija bi upotreba bila ograničena na humanitarne svrhe, u zamjenu za oslobađanje trojice iransko-američkih zatvorenika koje SAD naziva nepravedno pritvorenim. Američki dužnosnici nisu potvrdili takvu vezu između zatvorenika i novca, niti bilo kakvu vezu između zatvorenika i nuklearnih pitanja.

Ono što bi moglo biti znak razvoja sporazuma, Sjedinjene Države izdale su izuzeće prošle sedmice dopuštajući Iraku da Iranu plati 2,76 milijardi dolara duga za energiju. Novac bi bio ograničen na korištenje od dobavljača trećih strana odobrenih od strane SAD-a za hranu i lijekove za iranske građane, prema State Departmentu.

Iranski dužnosnici također pokušavaju potraživati procijenjenu vrijednost od 7 milijardi dolara za prodaju nafte u Južnoj Koreji koje su povezali s oslobađanjem američkih zatvorenika. Taj bi novac također bio ograničen za humanitarnu upotrebu i držan u katarskoj banci, prema iranskom dužnosniku i nekoliko drugih osoba upoznatih s pregovorima.

Obnovljena usredotočenost SAD-a na iranski nuklearni program dolazi usred sve veće zabrinutosti unutar Bidenove administracije da bi Iran mogao pospješiti krizu daljnjim povećanjem svog obogaćivanja urana.

"Čini se da SAD jasno daje Iranu do znanja da ćete, ako idete na 90%, platiti paklenu cijenu", rekao je Dennis Ross, koji je pomogao u osmišljavanju politike Bliskog istoka za nekoliko američkih predsjednika. Ross je govorio iz Izraela, gdje se sastao sa sigurnosnim dužnosnicima upoznatim s nedavnim razgovorima.

U isto vrijeme, rekao je Ross, Bidenova administracija nema apetita za novu krizu. "Oni žele da prioritet i fokus ostanu na Ukrajini i Rusiji", rekao je. “Voditi rat na Bliskom istoku, gdje znate kako počinje, ali ne znate kako završava, to je posljednje što žele.”

Govoreći na brifingu za novinare u srijedu, glasnogovornik State Departmenta, Matt Miller, rekao je da su "glasine o nuklearnom sporazumu - privremenom ili drugom - lažne ili obmanjujuće".

"Naša politika br. 1 je osigurati da Iran nikada ne dobije nuklearno oružje, tako da smo, naravno, pratili aktivnosti Irana na obogaćivanju nuklearnog oružja. Vjerujemo da je diplomacija najbolji put da se to postigne, ali se pripremamo za sve moguće opcije i nepredviđene situacije", rekao je Miller.

Međutim, američko poricanje "nuklearnog sporazuma" koji je na čekanju mogao bi ovisiti o semantici, ako ishod bude jednak neformalnom razumijevanju koje je opisalo više dužnosnika. Takvim bi se razumijevanjem također izbjegla potreba za odobrenjem Kongresa SAD-a koji je duboko neprijateljski raspoložen prema Iranu.

U neočekivanoj retoričkoj promjeni, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, rekao je u srijedu da bi mogao podržati sporazum sa Zapadom ako iranska nuklearna infrastruktura ostane netaknuta, prema izvještajima državnih medija. Hamenei je također rekao da bi Iran trebao održavati barem neku saradnju s međunarodnim nuklearnim inspektorima.

Izrael je upozorio da bi Iran mogao pretrpjeti strašne posljedice zbog proizvodnje urana vrijednog bombe. "Ako se Iran obogati do razine od 90% naoružanja, to bi bila velika pogreška i cijena bi bila visoka", rekao je u maju izraelski ministar odbrane Yoav Gallant.

Čak i kad bi Iran koristio svoje centrifuge velike brzine za pročišćavanje urana do razine prikladne za izradu nuklearnog oružja, još uvijek bi trebalo vremena da se napravi takva bomba. U martu, predsjedavajući američkog Združenog stožera, general Mark A. Milley, rekao je pododboru Predstavničkog doma da bi proces mogao potrajati "nekoliko mjeseci".

"Vojska Sjedinjenih Država razvila je više opcija koje bi naše nacionalno vodstvo trebalo razmotriti ako ili kada Iran odluči razviti nuklearno oružje", dodao je Milley.

Visoki izraelski odbrambeni dužnosnik rekao je da Izrael procjenjuje da će Iranu trebati puno više vremena - najmanje godinu dana, a možda i više od dvije godine - da napravi bombu i rekao je da Milleyjevi komentari odražavaju napore SAD-a da prenesu hitnost postizanja novog sporazuma s Iranom čim prije.

U izjavi za The New York Times, iranska misija pri Ujedinjenim narodima odbila je govoriti o detaljima razgovora, ali je rekla da je "važno stvoriti novu atmosferu i krenuti naprijed iz trenutne situacije".

Obnovljeni pregovori uznemirili su neke izraelske dužnosnike, koji se brinu da bi provedba novih dogovora mogla smanjiti ekonomski pritisak Zapada na Iran i čak dovesti do šireg nuklearnog sporazuma koji bi, kako se Izrael boji, mogao baciti pojas za spas iransku ekonomiju, a da se njegove nuklearne aktivnosti u dovoljnoj mjeri ne izbace iz tračnica, piše New York Times.