Bivši vojnici i Frankovi veterani pozvali špansku vojsku da izvrši državni udar
U tekstu apela vojnici kritikuju predloženu amnestiju za katalonske separatiste i pomilovanje nekih katalonskih političara osuđenih za organiziranje referenduma o nezavisnosti Katalonije 2017. godine.
Zahvaljujući podršci katalonskih separatista, Sanchez je u četvrtak dobio povjerenje parlamenta i danas je položio zakletvu pred kraljem Felipeom VI.
U javnom apelu grupa bivših vojnika ističe da su zabrinuti za budućnost zemlje i da u Španiji danas "nedostaje pravde, jednakosti i demokracije".
Prema njima, vlada pokušava preuzeti pravosuđe i time poništiti ustavom predviđenu podjelu vlasti. Također upozoravaju na moguće "remećenje jedinstva španske nacije". Od vojnika traže smjenu premijera i raspisivanje prijevremenih izbora.
U tekstu bivši vojnici također kritikuju amnestiju koju su socijalisti obećali u dogovoru s katalonskim separatističkim strankama kako bi dobili njihovu potporu za novu Sanchezovu vladu.
Amnestija bi trebala obuhvatiti, između ostalih, političare i aktiviste koji su učestvovali u organizaciji katalonskog referenduma o nezavisnosti 2017., ali i policajce koji su tada intervenirali protiv referenduma i suočeni su s optužbama ili su osuđeni za prekomjernu upotrebu sile.
Amnestija je najspornija tačka sporazuma koje su Sanchezovi socijalisti sklopili s drugim strankama kako bi novoj vladi osigurali dovoljnu podršku u parlamentu.
Amnestiju odbijaju i desničarske stranke u parlamentu, konzervativna Narodna stranka (PP) i krajnje desničarski Vox. Predstavnici ove dvije stranke pozvali su građane na nenasilan otpor ovoj mjeri.
Tekst koji je objavilo Špansko udruženje vojnika (AME) nema potpisa, ali se potpisnici nazivaju "grupom bivših pripadnika oružanih snaga".
Prema pisanju lista El Pais, riječ je o otprilike 50 vojnika koji su služili vojsku za vrijeme diktatora Francisca Franca. U pismu se navodi da su među potpisnicima četiri generala i 23 penzionisana pukovnika.
AME je također 2018. objavio manifest hvaleći Franka i njegovu vojnu pobunu protiv republike 1936., koja je izazvala građanski rat u zemlji.
