Bjelorusi o prihvatanju nuklearnog oružja: Godinama nas pritišću, zato smo prisiljeni odgovoriti
"Tokom posljednje dvije i pol godine Republika Bjelorusija bila je izložena političkom, privrednom i informacijskom pritisku Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i njihovih NATO saveznika, kao i država članica Evropske unije", navodi se u saopštenju ministarstva.
Ministarstvo je opravdalo ovu odluku o saradnji s Rusijom istaknuvši da Minsk djeluje kako bi se zaštitio od Zapada.
"Obzirom na te okolnosti, te opravdane zabrinutosti i rizike u sferi nacionalne sigurnosti koji iz njih proizlaze, Bjelorusija je prisiljena odgovoriti jačanjem vlastitih sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta", naveli su.
Minsk je dodao da ruski nuklearni planovi neće biti u suprotnosti s međunarodnim sporazumima o neširenju nuklearnog naoružanja jer Bjelorusija sama neće imati kontrolu nad oružjem.
Podsjećamo, Putin je poručio da je Rusija postigla dogovor sa Bjelorusijom o postavljanju taktičkog nuklearnog oružja. On je rekao da sporazum neće kršiti sporazume o neširenju oružja.
Rusija, koja je naslijedila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveću svjetsku zalihu nuklearnih bojevih glava.
Putin kontroliše oko 5.977 takvih bojevih glava do 2022. godine, u poređenju sa 5.428 koje kontroliše predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden, prema podacima Federacije američkih naučnika.
Procjenjuje se da je 1.500 tih bojevih glava povučeno iz upotrebe (ali vjerovatno još uvijek netaknuto), 2.889 je u rezervi, a 1.588 je raspoređenih strateških bojevih glava.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
