Intervju za Klix.ba
31

Boris Mijatović: Nema sklapanja sumnjivih dogovora s ekstremistima; EU je spremna odgovoriti na opasne poteze

Razgovarao: Vedad Karić
Boris Mijatović (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Boris Mijatović (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Član njemačkog Bundestaga i zastupnik stranke Zelenih u Njemačkoj Boris Mijatović u intervjuu za Klix.ba govorio je o nadolazećim parlamentarnim izborima u ovoj zemlji te brojnim temama koje se tiču kako same Njemačke tako i vanjske politike pa i Bosne i Hercegovine.

Mijatović posao zastupnika u Bundestagu obavlja od saveznih izbora 26. septembra 2021. godine, a kroz svoj rad pažnju je posvećivao kako unutrašnjoj politici Njemačke, tako i vanjskopolitičkim problemima, a naročito situaciji na Zapadnom Balkanu te Bosni i Hercegovini.

Osim Odbora za vanjske poslove Bundestaga, Mijatović je obavljao niz drugih funkcija, uključujući i one u Odborima za poslove EU, Odbor za ljudska prava i humanitarnu pomoć te Odbor za odbranu.

Na početku razgovora, Mijatović se osvrnuo na vladavinu semafor koalicije koju su, osim Zelenih, činili FDP te Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD). Funkciju kancelara je, kao što je poznato, obnašao Olaf Scholz, a koalicija je u određenoj mjeri svoj put završila na neslavan način - svađom između kancelara i ministra finansija Christiana Lindnera koji dolazi iz FDP-a.

Semafor koalicija nije izdržala do kraja (Foto: EPA-EFE)
Semafor koalicija nije izdržala do kraja (Foto: EPA-EFE)

"Mislim da je sada važno da okrenemo pogled ka budućnosti. Sada smo usred predizborne kampanje i čvrsto vjerujem da se sve demokratske stranke trebaju držati centralnog principa političke kulture u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata, a to je da ne sklapaju sumnjive dogovore s desničarskim ekstremistima, nacionalistima ili protivnicima demokratije. Tokom kampanje sve političke stranke će u najboljem slučaju postaviti svoj vlastiti okvir. Bez obzira koja je koalicija prije bila odgovorna. Dakle, ne vidim trajnu štetu u odnosima kod bivših koalicionih partnera. Iako su neke osobe možda djelovale protiv koalicije dok su bile u njoj. Ali sada se svi borimo za dobar rezultat na izborima pa tako i ja za svoju stranku Zelenih i u svojoj izbornoj jedinici u Kasselu, Nordhessen", rekao je Mijatović na početku razgovora.

Nakon posljednjih izbora 2021. godine, Zeleni su bili treća stranka po jačini u Bundestagu. Prema određenim anketama, sada se predviđa kako će ova politička opcija pasti za jednu poziciju te da će imati podršku dovoljnu za četvrto mjesto po jačini u njemačkom parlamentu.

Tim povodom, Mijatović se osvrnuo na program svoje stranke, njegove ključne elemente te moguća partnerstva u narednom periodu.

"Naš Zeleni program baziran je na obnovi njemačke privrede i to je ono na čemu radimo. Prvo, naše snabdijevanje energijom više ne bi trebalo da zavisi od skupih fosilnih resursa. Želimo nastaviti širenje obnovljivih izvora energije kao što su vjetar i sunce, jer je to najjeftiniji raspoloživi izvori energije i klimatski neutralni. Drugo, moramo transformisati naše industrijske proizvodne kapacitete i omogućiti više inovacija kod novih proizvoda. Njemačka mora vratiti svoju ulogu vodeće sile u mobilnosti, u elektromehanici i u mnogim drugim sektorima. Ovaj zeleni pristup se pokazao uspješnim u drugim zemljama i želimo da se Njemačka ponovo takmiči na vrhunskom nivou", mišljenja je Mijatović.

Migracije, desničari i drugi izazovi

Iako je pitanje ekonomije na svakim izborima pa tako i u Njemačkoj tema broj 1, ova izborna kampanja veliku pažnju posvećuje pitanju migracija.

Takva rasprava obilježila je i jednu od posljednjih sjednica ovog saziva Bundestaga kada je Demokršćanska unija (CDU) predložila izmjene imigracionog zakona u Njemačkoj. Podršku su dobili od desničarskog AfD-a, dijelova FDP-a, ali su dobili i "ne" kako od SPD-a tako i od Zelenih.

Tim povodom, Mijatović se osvrnuo na ovaj prijedlog zakona, govorio je šta je zapravo najveći problem ovakvog zakonskog rješenja te koliko je opasno za sve stranke da ovakvi prijedlozi dobijaju podršku krajnje desnice, odnosno Alternative za Njemačku (AfD).

"Najveći problem kod ovakvog prijedloga reforme je što ne rješava stvarni problem. Ni za sigurnost ljudi u Njemačkoj, niti za tražioce azila ili države u koje odlaze. Izgleda kao jednostavan odgovor: 'Zatvaramo sve državne granice i onda će svi problemi sa neregularnim migracijama nestati'. To je čisti populizam. Izazovi se moraju rješavati u EU i trebaju se u skladu s tim rješavati. Potreban nam je zajednički evropski odgovor na zakon o azilu. Sistem Dublina II (uredba Evropske unije koja određuje koja je država članica EU odgovorna za ispitivanje zahtjeva za azil op. a.) je očigledno propao. Države EU s vanjskim granicama neće ostati same s ovim pitanjem. Međutim, EU je prošle godine izdala zajedničke odgovore, a zajednički sistem azila postavljen je za 2026. pod okriljem CEAS-a (Zajednički evropski sistem azila)", pojašnjava naš sagovornik.

Ističe i to kako je pitanje migracija ogromna tema u debatama.

"U stvarnosti, sve više ljudi mora napustiti svoje domove zbog okolnosti u njihovim matičnim zemljama. Ratovi, ekstremni vremenski događaji ili problemi povezani s klimatskim promjenama poput suše i poplava koje ih dovode do gubitka žetve, itd. Također, glad, bolesti i potpuni gubitak svih ličnih dobara čine da milioni ljudi napuštaju svoje domove. S druge strane, zbog toga jednostavno više ne možemo ignorirati klimatske promjene, čak i ako bi konzervativne stranke željele da to vide tako. Dakle, opet želim naglasiti da zatvaranje očiju pred složenošću ovih izazova i sugeriranje jednostavnih, populističkih odgovora neće donijeti održive promjene niti riješiti ove probleme. Zato je nedavna vlada radila na međunarodnoj saradnji na okončanju ratova i oružanih sukoba i na isporuci humanitarne pomoći milionima ljudi. Njemačka je danas drugi najveći donator za sistem humanitarne pomoći u svijetu. I vjerujemo da sigurno okruženje širom svijeta smanjuje ekstremno veliki broj tražitelja azila", rekao je Mijatović.

Boris Mijatović (Foto: Rafael Michel)
Boris Mijatović (Foto: Rafael Michel)

Uoči samih izbora, mnogo se govori i o potencijalnoj saradnji između CDU-a i AfD-a. Iako su iz CDU-a ranije stizali signali kako je takav dogovor nemoguć, posljednja glasanja o migracijama, ali i ponašanje lidera CDU-a Friedricha Merza izaziva sve veću bojazan o mogućem dogovoru. Na pitanje da li je moguće očekivati ovakvu vrstu konzervativno-desničarske koalicije Mijatović odgovara.

"Uvjeren sam da je Friedrich Merz napravio veliku grešku što je otvoreno glasao uz pretpostavku podrške desničarske stranke. Ovo je izuzetno kratkoročno razmišljanje i uskoro ćemo vidjeti da se ne isplati. Rezultati anketa CDU/CSU se smanjuju. Izazovi se, međutim, ne smanjuju. I zaista ne vidim da bi Njemačkoj i njenim građanima bilo od koristi da prate put kojim je Austrija išla posljednjih godina", naglašava.

Jedna od tema na koju smo se osvrnuli jeste i pitanje proširenja Evropske unije, a što se svakako u velikoj mjeri tiče i Bosne i Hercegovine. Mijatović je u tom pogledu odgovorio na pitanje kako će se ovaj proces kretati nakon izbora u Njemačkoj, odnosno poslije 23. februara te da li će Njemačka dati novu energiju i zamah državama Zapadnog Balkana koje se nalaze na putu evropskih integracija.

"To će svakako u velikoj mjeri zavisiti od rezultata izbora. Ova koalicija je proširenje zemalja Zapadnog Balkana stavila na svoju glavnu agendu i utrla put promjenama u zemljama. Imali smo veoma široku razmjenu na svim nivoima, sa političarima, civilnim društvom i predstavnicima medija u zemljama i jako se nadam da ćemo tu razmjenu nastaviti i u narednim godinama. Naravno, put proširenja zavisi od unutrašnje politike samih zemalja, da se reformišu zakoni, da se pravila i zakoni usklade sa standardima EU. Što je inače najbitniji uslov i uslov za uspješnu integraciju u EU. Mislim da sve zemlje Zapadnog Balkana pripadaju EU i moja najveća želja za tim nakon izbora bi bila da nastavimo rad procesa pristupanja EU. Balkan je centralni dio Evrope, vi ste evropske zemlje, tako da se nadam da će proces proširenja uskoro dostići naredni nivo", poručuje Mijatović.

Izazovi nakon dolaska Trumpa na vlast

Izbori u Njemačkoj svakako su poprimili i još jednu dodatnu dimenziju dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama. Novi američki predsjednik zaprijetio je kako najbližim susjedima uvođenjem carina, tako i Evropskoj uniji.

Uzevši u obzir činjenicu kako je Njemačka pokretač evropske ekonomije i vodeća sila u tom pogledu, svakako da bi određene carine i najave mogle zasigurno ugroziti i ovu zemlju.

Boris Mijatović u Banjoj Luci 2022. godine (Foto: Dejan Rakita/Pixsell)
Boris Mijatović u Banjoj Luci 2022. godine (Foto: Dejan Rakita/Pixsell)

U tom kontekstu, Mijatović je govorio i o tome da li Evropa ima odgovor na najave koje dolaze iz Washingtona.

"Evropska unija je najveće jedinstveno tržište na svijetu, sa otprilike 500 miliona ljudi i jedinstvenim pravilima i propisima. Naše jedinstveno evropsko tržište je ogroman uspjeh. Roba i usluge mogu se slobodno trgovati među državama članicama i tako ljudi imaju mnogo više izbora i bolje cijene i mogu biti sigurni da su kvalitet i ekološki standardi na istom nivou i zagarantovani. Svakako ne vidim korist ni za koga kada bi gospodin Trump počeo rat oko carina. Ni za američke građane ni za EU, a ni za bilo koga drugog. EU je jednom odgovorila na opasne pokušaje uvođenja carina tokom prvog Trumpovog mandata i mislim da je Evropa spremna da ponovo odgovori na svaki opasan potez", navodi Mijatović u razgovoru.

Osvrnuo se i na činjenicu da Trumpov blizak saradnik, milijarder Elon Musk, otvoreno podržava desničare u Njemačkoj.

"Svi moramo biti svjesni da je utjecaj već sada ogroman. Svi vidimo da Musk zauzima stranu i pokušava da manipuliše našom slobodnom demokratijom. Davanje prostora liderki desničarske stranke na njegovom kanalu na društvenim mrežama pokazalo je to vrlo otvoreno. Međutim, postoje i stvarni napadi na našu kritičnu infrastrukturu, bilo da se radi o sredstvima cyber ratovanja kao što su hakovanje u naše električne sisteme ili krađa finansijskih podataka ili fizički napadi na naše pomorske kablove i vodove. Vidimo ruske i kineske kampanje dezinformacija, sa farmom botova, lažnih profila i milionima memeova koji pokušavaju da destabilizuju naša slobodna društva. Stoga je veoma važno biti svjestan ovih incidenata. Moramo pripremiti našu kritičnu infrastrukturu, moramo braniti naš demokratski način života", kazao je naš sagovornik.

Dodao je i to kako se mora voditi računa o kritičkom promišljanju informacija.

"U smislu rada, trebali bismo naučiti preispitivati ​​informacije koje se predstavljaju na društvenim mrežama ili nekim TV kanalima. Jednostavno više ne možemo biti sigurni da su informacije koje primamo istinite ili zasnovane na činjenicama. Pogotovo s brzinom razvoja umjetne inteligencije. EU je donijela zakone poput Zakona o digitalnim uslugama ili zakona o umjetnoj inteligenciji kako bi ograničila posljedice monopolskih talasa. Ovo je neizbježan zahtjev u sve haotičnijem svijetu u kojem su vladavina prava i samo međunarodno pravo sve više na udaru", navodi Mijatović.

Mijatović je nekoliko puta dolazio u BiH kao član delegacija (Foto: T. S./Klix.ba)
Mijatović je nekoliko puta dolazio u BiH kao član delegacija (Foto: T. S./Klix.ba)

Razgovor smo zaključili ciljevima Zelenih u 2025. godini.

"Nastavit ćemo da radimo na obnovi njemačke privrede. Radimo na boljim i održivim proizvodima koji su pristupačni i klimatski neutralni. I nastavljamo štititi demokratiju i naš socijalni mir u našim gradovima i selima. I na kraju, ali ne i najmanje važno, čvrsto stojimo iza međunarodnog sistema vladavine prava, saradnje i pouzdanosti, a ne sistema nacionalizma i kockanja kakvim ga vidimo na mnogim mjestima u svijetu", zaključio je u razgovoru za Klix.ba zastupnik u Bundestagu Boris Mijatović.