Borrell i Varhelyi predstavili izvještaje o potencijalnim članicama EU: Proširenje moguće do 2029. godine
Na ovoj press konferenciji se govorilo o svim državama koje su trenutno na putu ka članstvu u EU, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Predstavljeni su izvještaji o napretku ovih država, te su Borrell i Varhelyi iznijeli i svoje viđenje.
"Pratimo situaciju u svim državama koje žele da budu članice EU, te sastavljamo programe za pregovore, gdje će vladavina prava biti ključna", rekao je Borrell na samom početku.
Govorio je o pridruženju, rekavši kako građani država koje bi mogle biti potencijalne nove članice EU vide "konkretne" benefite ovog procesa.
"Građani Zapadnog Balkana danas ne moraju imati vize kako bi ušli na teritorije država EU", rekao je, između ostalog, Borrell, govoreći i o drugim benefitima za ove, ali i druge države koje se nalaze u procesu pridruženja EU.
Posebno je istakao da ove države "neće moći održati isti odnos s Rusijom", te da to nije dio "zajedničkih vrijednosti" koje promoviše EU.
"Većina država je u potpunosti uskladila svoju vanjsku politiku s EU. Riječ je o Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini, te Kosovu koje je to uradilo na volonterskoj bazi", dodao je Borrell, rekavši i kako je Moldavija uradila "mnogo posla" u ovoj sferi.
Visoki predstavnik EU za sigurnost i vanjsku politiku je izdvojio situaciju u Gruziji, rekavši kako se "zemlja kreće dalje od EU vrijednosti i principa", te da "EU nudi jasan put ponovnog početka puta ka članstvu."
Rekao je i da će u narednih nekoliko dana govoriti više od svim "nepravilnostima" tokom izbora u Gruziji.
Borrell je vrijeme izdvojio i za komentar o Kosovu i Srbiji, izdvajajući "uspjehe EU u uspostavi dijaloga", te je na kraju rekao da "brzina njihovog puta prema EU mora biti ista kao i brzina normalizacije odnosa" između Beograda i Prištine.
Nakon Borrella, medijima se obratio i Oliver Varhelyi, koji je na početku govorio o uspjesima aktuelnog saziva Evropske komisije, posebno u kontekstu proširenja EU.
"Ako se može izvući jedan zaključak iz našeg mandata, jeste da je odgovor četiri države na rat na evropskom kontinentu bio traženje članstva u EU. Oni EU vide kao najveću sigurnosnu garanciju za budućnost", rekao je Varhelyi.
Napomenuo je na "promjenu u stavu prema proširenju" tokom mandata ovog saziva EK, rekavši kako se "uduplao broj država kandatkinja za članstvo", te da bi se do kraja sljedećeg mandata, što je 2029. godina, "EU mogla proširiti."
Varhelyi je napomenuo i na dešavanja iz marta, kada je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo naše zemlje u EU, te na brojne druge pomake na EU putu drugih zemalja poput Crne Gore, Moldavije, Ukrajine i Albanije, između ostalih.
"Ako pitate ljude na ulicama tih država koje žele biti članice EU, pitaju se kada će biti dio ovog bloka. Za nas je bio prioritet da se ove države približe statusu EU u brojnim sferama, a najviše u ekonomiji. U Zapadni Balkan ulažemo više od jedne trećine BDP-a ove regije, dakle oko 30 milijardi eura. Već smo investirali više od 17 milijardi eura direktno, ili 60 posto od ukupnog plana", rekao je Varhelyi.
Također, istakao je i planove za Ukrajinu, Moldaviju i za Zapadni Balkan koji su predstavljeni ove godine.
"Mislim da s ovim možemo reći da smo uradili sve što možemo da narednoj komisiji omogućimo proširenje tokom njihovog mandata", rekao je Varhelyi na kraju ove press konferencije.
