Nepovjerenje u EU
1

Bugarska će održati sedme izbore u tri godine, ali sada bi mogli profitirati radikalni desničari

F. H.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
U Bugarskoj će ovog vikenda biti održani izbori i to sedmi otkako su 2020. godine masovne demonstracije srušile koalicijsku vladu koju je predvodila stranka desnog centra GERB.

Od tada je niz izbora doveo do nestabilnih koalicija predvođenih strankama centra i desničarskim strankama. Neki su promatrači proteklih nekoliko godina označili kao razdoblje "vlada koje se vrte", što je dovelo do značajne apatije među biračima.

Na posljednjim nacionalnim izborima u junu, koalicija desnog centra GERB-SDS postala je najveća grupa sa 68 mjesta u parlamentu od 240 mjesta, ispred centrističkog DPS-a, koji je historijski predstavljao znatnu tursku manjinu u Bugarskoj, sa 47.

Krajnje desna i proruska stranka Vazrazhdane ili Preporod osvojila je 38 mjesta. Odaziv je bio na rekordno niskoj razini od 34 posto, u usporedbi sa 75 posto u 1990-ima, ubrzo nakon pada režima koji je podržavao Sovjetski Savez u Bugarskoj.

Nakon višemjesečnih pregovora o koaliciji, koje su u početku vodili članovi GERB-a, koji su završili u slijepoj ulici, pokrenuti su izbori u oktobru.

Istočnoevropska nacija od 6,7 miliona ima dugu historiju biračke apatije, prema anketnoj kompaniji Gallup, koja prati nepovjerenje u izbore diljem Evrope gotovo dva desetljeća.

Bugarska je konstantno pri dnu svoje liste. Nakon što je dosegnulo vrhunac od 36 posto u 2006., povjerenje birača dramatično je palo na 10 posto, što je rekordno niska razina. Ta je brojka trećina sljedeće najniže zemlje EU, Rumunije. Također je šest puta niža od trenutnog prosjeka EU.

Nisu to samo izbori. Nepovjerenje među bugarskim biračkim tijelom prožima mnoge javne institucije. Povjerenje u pravosuđe stajalo je na samo 17 posto, manje od polovice broja za njegovog sljedećeg najbližeg suparnika, Maltu. Odobrenje za EU također je doseglo najnižu razinu u historiji, na 46 posto.

Neki analitičari vjeruju da je ovo razočaranje stvorilo savršenu oluju za krajnju desnicu u zemlji.

Stranka Preporod ušla je u parlament u Sofiji tek prije tri godine, 2021., prešavši prag od 4 posto potreban za dobivanje mjesta. Na ovim izborima je na trećem mjestu, sa 14,2 posto glasova, a mogla bi biti i druga.

Otkako su ušli u parlament, zastupnici stranke Preporod zalagali su se za kontroverzni zakon o "stranim agentima", sličan prijedlogu zakona koji je izazvao masovne prosvjede u Gruziji ranije ove godine. Također je uspješno usvojio zakon protiv LGBTQ+ za zabranu "propagande" koja podržava "netradicionalne seksualne orijentacije".

Njegov uspjeh dolazi kao dio rastuće plime ultrakonzervativnih stranaka diljem kontinenta, uz velike dobitke krajnje desnice na nacionalnim izborima u Francuskoj i Austriji, kao i za Evropski parlament ove godine.

Promatrači bugarske politike vjeruju da bi moć Preporoda u izgradnji koalicije mogla biti bez presedana nakon nedjeljnog glasovanja, pogotovo jer se stranka DPS podijelila na frakcije.