Burna godina koja je promijenila apsolutno sve: Šta je obilježilo svijet u proteklih 12 mjeseci

Od januara 2022. godine pa sve do njenog kraja, svijet je prisustvovao brojnim geopolitičkim potresima koji će, htjeli to neki priznati ili ne, tek oblikovati novu političku realnost, Evrope, ali i cijelog svijeta.

Prvi događaj koji bi se mogao izdvojiti u nizu političkih procesa širom svijeta, dogodio se već u januaru kada je svijet svjedočio velikim demonstracijama u Kazahstanu. Demonstracije i nasilje, zahvatili su kako Astanu, tako i druge gradove poput Almatija, a tokom nemira uhapšeno je više od 7.300 osoba.

Demonstracije koje su započele prije svega zbog povećanja cijena goriva, pretvorile su se u političku borbu, a predsjednik Kazahstana je u jednom trenutku naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante i to bez upozorenja.

"Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost", rekao je Tokajev tada.

Ono što je bila specifičnost protesta jeste i činjenica da smo tada mogli vidjeti na djelu i ODKB, putem kojeg su u Kazahstan poslani i ruski vojnici koji su trebali pomoći vojsci države i obezbijediti mir. Događaji iz Kazahstana, gledano sa ove distance, kao da su predstavljali uvod u nove i znatno ozbiljnije nemire na istoku.

Iako se o tome govorilo mjesecima, zvanično je potvrđeno u zoru 24. februara 2022. godine kada je Vladimir Putin uputio poruku javnosti te poručio kako Rusija pokreće tzv. specijalnu vojnu operaciju oslobađanja Donbasa, tačnije istočnog dijela Ukrajine čiju je nezavisnost Kremlj priznao nekoliko dana prije početka vojnih aktivnosti.

"Oslobađanje" Donbasa, vrlo brzo se ispostavilo kao invazija općeg karaktera na Ukrajinu. Ruske trupe su "upale" u državu sa Krima, istoka Ukrajine, ali i iz pravca Bjelorusije i to sa jednim ciljem - zauzeti Kijev u roku od tri dana te svrgnuti vladu i predsjednika Volodimira Zelenskog.

Da li je neko Kremlju namjerno dostavio podatke o “nespremnosti” Ukrajinaca na otpor pokazat će vrijeme, ali Rusi su već od prvog dana naišli na žestok otpor iz kojeg je bilo jasno kako "oslobađanje" neće ići onako lako kako su to zamislili ruski zvaničnici u Moskvi.

U međuvremenu, od početka rata, u Ukrajini i oko nje izdešavale su se brojne stvari. Zapad je, bar za sada, nikada ujedinjeniji kada je riječ o vojnoj, finansijskoj i drugoj podršci Kijevu, a s druge strane Rusija se kroz niz paketa sankcija gotovo u potpunosti izolirala od partnerstva sa Zapadom te se gotovo u potpunosti okrenula azijskom, afričkom i južnoameričkom tržištu.

Kada je riječ o odnosima Rusije i Ukrajine, tokom 2022. godine nekoliko puta se pokušalo ući u ozbiljnije mirovne pregovore, ali su dešavanja na samom frontu i u centrima odlučivanja taj proces gotovo pa uvijek ostavljala u ćorsokaku.

Rusija je s jedne strane krajem godine proglasila aneksiju četiri ukrajinske regije, dok su sa druge strane Ukrajinci pokrenuli nekolilko žestokih kontraofanziva koje su kao rezultat imale odbacivanje ruskih trupa iz Harkovske, ali i velikog dijela Hersonske oblasti.

Baš kao i u svakom ratu, ni ovaj ne prolazi bez uništavanja civilne infrastrukture, ubijanja civila pa je tako i Ukrajini u nekoliko gradova zabilježen niz ratnih i drugih zločina u kojima je ubijeno stotine nedužnih civila. To se prije svega odnosi na Buču kod Kijeva, ali i Mariupolj koji je sravnjen do neprepoznatljivosti.

Rat u Ukrajini pokrenuo je i novi val migracija kako iz same Ukrajine, tako iz Rusije gdje su se brojni mladi ljudi odlučili na odlazak kako bi izbjegli mobilizaciju.

Iako su dešavanja u Ukrajini značajno definirala politička kretanja u svijetu, Evropa je i mimo toga obilovala brojnim političkim događajima.

Prije svega, to se odnosi na Francusku koja je u aprilu organizovala predsjedničke, ali i parlamentarne izbore. S ukupno 58,2 posto glasova, Emmanuel Macron je u drugom krugu predsjedničkih izbora odnio pobjedu ispred Marine Le Pen čime je nastavio svoju vladavinu ovom državom.

Ipak, Macronova lista nije briljirala na parlamentarnim izborima te je predsjednik države tu bio primoran praviti kompromise s manjim partijama što je uvijek, naročito u slučaju Francuske, mač sa dvije oštrice.

Izbori su se održali i u Mađarskoj gdje je svoju dominaciju u državi potvrdio Viktor Orban koji je ponovo dobio najveće povjerenje građana. Svojevrsno iznenađenje priredila je predsjednica stranke Braća Italije Giorgia Meloni čija je stranka pobijedila na parlamentarnim izborima u Italiji pa je tako Meloni postala premijerka ove države.

Iako mnogi ističu kako je Italija dobila najviše desno orijentiranu vladu još od 1945. godine, Meloni za sada uspijeva voditi koliko-toliko izbalansiranu politiku naročito kada je riječ o vanjskopolitičkom planu.

Da li će tako ostati i u narednom periodu pokazat će vrijeme, ali uzevši u obzir uvijek turbulentnu političku scenu Italije, neće biti iznenađenje ako i u narednoj godini u ovoj državi budemo gledali turbulencije između vladajućih stranaka.

Kada govorimo o Evropi, vjerovatno najveće političko iznenađenje predstavljala je situacija u Velikoj Britaniji gdje je početkom jula dotadašnji premijer države Boris Johnson podnio ostavku.

Niz skandala, prije svega koruptivne prirode, natjerao je Johnsona na ostavku, a na njegovo mjesto je u septembru stigla Liz Truss. Iako su najave njene vladavine djelovale optimistično, Truss je na funkciji izdržala nešto više od mjesec, da bi je na tom mjestu naslijedio nekadašnji ministar finansija Rishi Sunak.

Osim turbulencija na parlamentarnom nivou, šok je svakako predstavljala i vijest o smrti kraljice Elizabete II s kojom je završena i jedna velika era u britanskoj, ali i svjetskoj historiji.

Pored dešavanja u Zapadnoj Evropi, Evropa je ove godine bila jednako zanimljiva I na istočnoj strani.

To se odnosi, prije svega, na Tursku koja se ove godine suočila s brojnim ekonomskim problemima koji uključuju inflaciju, ali i sa terorističkim napadom u Istanbulu nakon kojeg su turski vojni zvaničnici naredili pokretanje operacije na sjeveru Sirije i Iraka koje imaju za cilj uništavanje položaja kurdskih organizacija PKK i YPG.

Također, na kraju godine iz Turske je stigla informacija kako je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu osuđen na više od dvije godine zatvora te mu je zabranjeno političko djelovanje. U jeku priprema za parlamentarne izbore 2023. godine, ovo je odluka koja će svakako unijeti dodatnu nestabilnost u Turskoj.

Osim ovih dešavanja, svakako da među događajima vrijedi izdvojiti i zahtjev Švedske i Finske za ulazak u NATO što je također presedan u geopolitičkim odnosima izazvan prije svega dešavanjima i Ukrajini. Većina zemalja je u parlamentima ratifikovala ulazak ovih zemalja u NATO, ali se još uvijek čeka odluka Mađarske i Turske koje bi konačnu odluku trebale donijeti upravo tokom 2023. godine.

Izbori u Americi, rast ljevice u Južnoj Americi

Pored dešavanja u Evropi i ostatak svijeta bio je podjednako zanimljiv kada govorimo o političkim i drugim procesima. Prije svega, to se odnosi na Sjedinjene Američke Države gdje se mogu izdvojiti dva događaja, to su istraga protiv Donalda Trumpa zbog događaja iz 6. januara 2021. godine te midterm izbori za Kongres ove države.

Istražni komitet Kongresnog vijeća SAD-a koji od 2021. godine istražuje napad na američki Capitol, objavio je krajem godine konačni izvještaj u kojem optužuju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za zavjeru te ga navode kao centralni uzrok događaja koji su ugrozili američku demokratiju.

"Komitet je naveo da je Trumpovu odluku da lažno proglasi pobjedu u izbornoj noći 2020. godine podržao samo njegov advokat Rudy Giuliani. Tadašnji predsjednik nastavio je sijati izborne zavjere u narednim sedmicama iako su najviši zvaničnici Trumpove administracije svjedočili da su ga obavijestili da takve tvrdnje ne mogu biti istinite", piše BBC.

Izbori koji su održani u novembru, predstavljali su svojevrsnu prekretnicu za Ameriku. Ankete, ali i historijat izbora ukazivali su na to da bi Republikanci mogli preuzeti upravljanje Kongresom što bi značajno otežalo posao predsjedniku Bidenu do kraja mandata 2024. godine.

Međutim, Republikanci su uspjeli osigurati većinu u Predstavničkom domu, međutim Senat je ostao pod kontrolom Demokrata čime je i dalje izbalansirana moć u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država te je Bidenu osiguran koliko-toliko miran rad u 2023. godini.

Osim Sjeverne Amerike, značajni događaji obilježili su i Južnu Ameriku, prije svega Brazil i Kolumbiju, države koje su dobile nove predsjednike. Umjesto desničara i populiste Jaira Bolsonara, u Brazil je na mjesto predsjednika stigao ljevičar i nekadašnji predsjednik Lula da Silva.

Slična stvar dogodila se i u Kolumbiji gdje je na vlast stigao nekadašnji gerilac Gustavo Petro čime je nastavljen ljevičarski talas promjena na području Južne Amerike.

Turbulencije u Aziji

Baš kao i ostatak svijeta, ni Azija 2022. godine nije bila pošteđena turbulencija. To se prije svega odnosi na odnose Kine i Tajvana gdje je zabilježen niz napetosti naročito nakon dolaska američke zvaničnice Nancy Pelosi u Taipei. Odmah nakon njenog odlaska, Kina je podigla vojsku te je u potpunosti blokirala Tajvan što je predstavljao i najveći čin eskalacije godinama unazad.

Sve do danas, Ministarstvo odbrane Tajvana svakodnevno bilježi "upade" kineskih borbenih aviona i dronova u područje zračne odbrane Tajvana, ali za sada se i jedna i druga strana suzdržavaju od oružanih aktivnosti.

Vjerovatno jedan od najvećih događaja u Aziji 2022. godine odnosi se na Iran. Nakon što je u javnost dospjela informacija kako je Mahsa Amini uhapšena zbog kršenja ženskog kodeksa oblačenja, da bi zatim od posljedica policijske brutalnosti i preminula, Iran je zahvatio val nasilnih protesta i sukoba između demonstranata te vojske i policije.

Brojne nevladine organizacije, zapadni zvaničnici, ali i Ujedinjene nacije, stale su iza demonstranata te su od Irana zahtijevali liberalizaciju pravila. Pritisak je na neki način urodio plodom s obzirom na to da su zvaničnici ove države poručili kako će preispitati ulogu "policije za moral" te pravilo obaveznog nošenja hidžaba.

Dešavanja u Iranu koji je do sada predstavljao relativno mirnu državu ujedno su i znak sve većeg nezadovoljstva građana načinom vladavine iranskih zvaničnika. Zbog toga, mnogi predviđaju kako se u Iranu i tokom 2023. godine mogu očekivati brojni protesti kojima će se nastojati izvršiti dodatni pritisak na vlast u ovoj zemlji.

Pored dešavanja unutar Irana, ova država je i tokom 2022. godine bila u fokusu javnosti zbog odnosa sa Rusijom i sve jače i otvorenije podrške ruskim vojnim aktivnostima u Ukrajini naročito slanjem kamikaza dronova.

Osim dešavanja u Iranu, ni ostatak Bliskog istoka nije bio pošteđen konstantnih napetosti. Značajan događaj svakako predstavlja i ponovni dolazak Benjamina Netanyahua na vlast u Izraelu i formiranje desničarsko-esktremističke vlade u ovoj državi što bi u narednom periodu moglo doprinijeti razvoju novih napetosti i eskalaciji sukoba kako u Pojasu Gaze tako i na Zapadnoj obali.

Godina iza nas obilovala je brojnim političkim dešavanjima, a neka od njih će gotovo pa sigurno u potpunosti izmijeniti geopolitičke odnose u svijetu. Da li se svijet mijenja nabolje ili nagore, pokazat će vrijeme, ali jedno je sigurno - 2022. godina definitivno će ostati trajno definirana kao prekretnica jednog vremena.