Čeka nas burna politička godina: Hoće li 2022. predstavljati kraj za brojne lidere u svijetu?
Brojni predsjednički i parlamentarni izbori, koji se održavaju tokom 2022. godine, mogli bi znatno promijeniti odnose unutar određenih političkih organizacija i državnih struktura. Najviše interesantnih izbornih utrka očekuje nas na prostoru Evrope.
Predsjednički izbori u Italiji
Već u prvim danima januara Evropu, tačnije Italiju, očekuju predsjednički izbori koji se zbog izbornog sistema ne održavaju javno, već se predsjednik bira unutar parlamenta i regionalnih predstavništava. Aktuelni predsjednik Sergio Mattarella ovu funkciju obnaša već šest godina te je najavio kako se nema namjeru više baviti predsjedničkim aktivnostima.
Iako možda mnogi ne smatraju italijanske predsjedničke izbore događajem koji može znatno promijeniti svijet ili odnose unutar Evrope, brojni analitičari upravo ove izbore ističu kao jedan od najvažnijih događaja u Evropi tokom 2022. godine. Uprkos tome što predsjednik u Italiji većinu vremena provodi u ceremonijama koje ne znače mnogo, u trenucima krize, a što je u Italiji često slučaj, predsjednik države postaje glavna poluga vlasti.
Kroz ovlasti predsjednik države može imenovati premijera, odobravati njegov kabinet i ministre, a ima i ovlasti da raspusti parlament ukoliko se za to ukaže potreba.
U kontekstu novih izbora Italija bi od naredne godine trebala krenuti u veliki program reformi vrijedan milijarde eura. Novac je osiguran iz uslovnih grantova i EU fondova (NextGenerationEU), a da bi se cijela priča ispunila prema italijanskim planovima, ključno je znati ko će biti osoba koja će nadgledati cijeli proces.
Za sada, to je svakako premijer Italije i bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi, koji je i pokrenuo reforme. Upravo jedan dio javnosti smatra kako bi Draghi trebao ostati na premijerskoj funkciji do februara 2023. godine te na taj način nastaviti promatrati političke procese i reforme koje je sam inicirao.
Ipak, pojedini analitičari smatraju da uspjeh reformi zavisi od toga hoće li Draghi biti izabran za novog predsjednika Italije. S vrha "drugog lanca komandovanja" Draghi bi nastavio nadgledati reforme narednih sedam godina, a s obzirom na poluge vlasti koje ima predsjednik, Draghi bi u tom slučaju vrlo lako mogao osigurati i vladu koja će garantovati stabilnost provođenja ovih izuzetno važnih koraka za Italiju.
Mađarski parlamentarni izbori
Tokom aprila 2022. godine parlamentarni izbori će se održati i u Mađarskoj, gdje će se vladajućem Fideszu i premijeru Viktoru Orbanu suprotstaviti zvaničnici ujedinjene opozicije.
Želja za pobjedom protiv Orbana ujedinila je nekada ljute političke protivnike te se tako sada u ujedinjenoj opoziciji nalazi i desničarska stranka Jobbik, kao i predstavnici lijevo orijentiranih ekoloških i socijaldemokratskih stranaka.
Ujedinjenu opoziciju predstavlja gradonačelnik malog grada na jugoistoku Mađarske Peter Marki-Zay i upravo će on pokušati "oteti" premijersku funkciju Orbanu. Ono što je zanimljivo, na funkciju gradonačelnika Hodmezovasarhelyja Peter Marki-Zay je upravo došao porazivši Fideszovog kandidata, što je 2018. godine predstavljalo veliko iznenađenje za mađarsku političku scenu.
Parlamentarni izbori u Sloveniji
Tokom aprila 2022. godine parlamentarni izbori trebali bi se održati i u Sloveniji, a baš kao i u Mađarskoj, održavanje na vlasti predstavljat će pravi izazov i za premijera Janeza Janšu i njegov SDS. Za ozbiljniji izborni rezultat opozicija u Sloveniji trenutno mora riješiti brojne probleme, a od kojih se naročito ističe fragmentiranost stranaka.
Iako stranka Janeza Janše ima najveću podršku među građanima, eventualno okrupnjavanje opozicije vrlo lako bi moglo dovesti i do promjena na političkoj sceni Slovenije.
Za sada, ono što je poznato, opozicione stranke Levica, Socijaldemokrate, Stranka Alenke Bratušek (SAB) te Lista Marjana Šarca formirali su sporazum o postizbornoj saradnji, a prema određenim anketama javnog mnijenja, ova koalicija mogla bi dobiti dovoljnu podršku za formiranje vlasti unutar Slovenije.
Naravno, do izbora je ostalo još dosta vremena pa se zato u Sloveniji i dalje govori o mogućim novim kandidatima, a ime koje se najčešće spominje u medijima jeste Robert Golob - slovenski inžinjer elektrotehnike, predsjednik uprave kompanije GEN-I i osoba koja je krajem 20. stoljeća obavljala poslove državnog sekretara Slovenije pri Ministarstvu ekonomskih poslova.
Iako još nije jasno izjavio da će se kandidovati na izborima, Golob je naglasio kako želi formirati platformu civilnog društva, koja će se zalagati za promjenu političke kulture u zemlji.
"Ne želim više živjeti u zemlji u kojoj politika raspiruje mržnju i svađu među ljudima", rekao je Golob.
Interesantno, prema posljednjim anketama koje je provela agencija Ninamedia, pokazalo se kako bi većina ispitanika za novog premijera izabrala upravo Goloba, dok bi se njegova potencijalna stranka našla na drugom mjestu prema popularnosti, odmah iza Janšinog SDS-a.
Pored nešto poznatijih lica, na izbore će svakako utjecati i pozicioniranje novih političkih projekata kao što je koalicija Povežimo Sloveniju, koja se sastoji od nekoliko stranaka koje svoje ideje zasnivaju u rasponu demokršćanstva, preko socijaldemokratije pa sve do zelenih politika.
Također, za januar 2022. godine najavljeno je i formiranje nove zelene stranke "Vesna", koju će predvoditi ekolozi Uroš Macerl i Urša Zgojznik, a ovaj projekt je dobio i podršku Evropske stranke zelenih.
Predsjednički izbori u Francuskoj
April je mjesec koji će ponuditi i predsjedničke izbore u Francuskoj. Aktuelni predsjednik Emmanuel Macron branit će svoju poziciju pred "najezdom" kandidata koji se mogu okarakterisati kao desničari i ljevičari.
Prema najavama, Emmanuelu Macronu bi se trebala suprotstaviti tri desničarska kandidata i to "vječna" protivnica Marine le Pen, desničar s izuzetno ekstremnim idejama Eric Zemmour te kandidatkinja Republikanske partije Valerie Pecresse.
S druge strane političkog spektra, ljevica će kao i ranije ponuditi brojne kandidate, što će svakako dodatno smanjiti šanse za dobar izborni rezultat. Kandidaturu na izborima je najavio Jean-Luc Melenchon, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo, kao i predsjednik Zelenih Yannick Jadot.
Iako će se Macron suočiti s velikim brojem protivnika, čini se kako u ovom trenutku francuskom predsjedniku ovakva situacija u potpunosti odgovara. Zbog toga, poraz Emmanuela Macrona u ovakvom odnosu snaga, na predsjedničkim izborima u Francuskoj bio bi gotovo ravan čudu.
Izbori u Srbiji
Izborni april u 2022. godini ponudit će izbore i u susjednoj Srbiji, gdje će građani birati novog predsjednika države, ali i saziv Narodne skupštine. Pored općih izbora, u Beogradu će biti održani i izbori za gradsku skupštinu.
Na ovim izborima opozicija će vjerovatno imati najteži zadatak - kako srušiti Aleksandra Vučića i vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS).
Prema dogovoru stranaka, zajedno bi na izbore trebao izaći dio opozicije okupljen oko Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, Demokratska stranka Zorana Lutovca te Narodna stranka Vuka Jeremića.
Pored njih, ovaj opozicioni blok trebali bi činiti i Pokret slobodnih građana Pavla Grbovića, Pokret za preokret Janka Veselinovića, sindikat "Sloga" te Pokret za slobodnu Srbiju. Predizbornim sporazumom nositeljica parlamentarne liste trebala bi biti potpredsjednica SSP-a Marinika Tepić, koja će se tako suprotstaviti vladajućem SNS-u.
Ipak, ono što predstavlja problem za opoziciju Srbiji svakako jeste postojanje brojnih političkih opcija koje će se naći u nekoliko paralelnih opozicionih blokova. Pored navedenih stranaka, "zelene" stranke su također najavile zajednički izlazak na izbore, a tu spadaju pokreti kao što su Ne davimo Beograd, Zajedno za Srbiju i brojne druge ekološke opcije.
Desno orijentirane stranke unutar opozicije također prave svoj savez. Pokret Dveri će, prema svemu sudeći, samostalno izaći na izbore, dok će se unutar koalicije "NADA" okupiti Pokret za obnovu Kraljevine Srbije, Demokratska stranka Srbije te 28 udruženja građana.
Opozicioni "sataraš" na političkoj sceni Srbije svakako je nešto što će otežati eventualnu pobjedu opozicionih opcija nad Aleksandrom Vučićem te je zbog toga u ovom trenutku zaista teško očekivati kako opozicija može značajnije ugroziti položaj SNS-a i pored brojnih aktivnosti koje su provedene u posljednjih nekoliko mjeseci na ulicama brojnih gradova u Srbiji.
Predsjednički izbori u Brazilu
Krajem 2022. godine, u Južnoj Americi održat će se vjerovatno izbori koji mogu znatno odrediti politička kretanja na južnoameričkom tlu. Naime, u oktobru 2022. godine, u Brazilu će se održati opći izbori na kojima će građani birati i predsjednika države.
Omraženi desničar Jair Bolsonaro, kojeg mnogi nazivaju i brazilskim Trumpom, sve je manje popularan među građanima. Njegovi kontroverzni stavovi o pandemiji koronavirusa, vođenju države tokom trajanja pandemije i brojne afere koje se vežu za to, dodatno su poljuljale povjerenje Bolsonara među građanima, zbog čega mnogi smatraju kako će oktobar predstavljati i politički kraj za ovog političara.
Da je situacija zaista ozbiljna, dovoljno govori i izjava Bolsonara koji je na pitanje kako vidi svoju budućnost odgovorio: "Imam tri alternative - ili ću pobijediti na izborima ili će me uhapsiti ili će me ubiti", rekao je Bolsonaro.
Iako će kandidati za izbore biti poznati tek krajem augusta 2022. godine, gotovo pa sigurno najjači protivnik Bolsonaru na izborima bit će nekadašnji predsjednik i lider brazilske ljevice Luiz Inacio Lula da Silva, koji je u proteklom periodu prošao brojne "Scile i Haribde" do konačne političke slobode i mogućnosti kandidovanja na izborima.
Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama
Novembar 2022. godine donijet će i izbore u Sjedinjenim Američkim Državama. Dok je Joe Biden i dalje siguran na svojoj predsjedničkoj funkciji, Republikanci i Demokrate će ukrstiti koplja na izborima za Kongres.
Krajem ove godine Republikanci su odnijeli pobjedu u utrci za guvernera Virginije, dok su u New Jerseyju za dlaku izbjegli poraz, a upravo ovakvi rezultati izbora predstavljaju prvi znak za uzbunu za Bidena i Demokratsku stranku.
Ono što Bidenu i Demokratama ne ide na ruku za izbore 2022. godine svakako jeste i tradicija koja kaže da stranka predsjednika SAD-a najčešće gubi izbore za Predstavnički dom.
Izbori za američki Kongres trebali bi se prema rasporedu održati 8. novembra 2022. godine, a na njima će u opticaju biti 34 mjesta u Senatu SAD-a i svih 435 pozicija u Predstavničkom domu.
Unutar Predstavničkog doma Demokrate imaju komotnu većinu od 221 zastupnika u odnosu na 213 Republikanskih zvaničnika. S druge strane, situacija u Senatu potpuno je izjednačena te Demokrate i Republikanci imaju po 50 zastupnika.
