Četiri godine Donalda Trumpa: Od osobe godine do najomraženijeg predsjednika
Prva godina mandata Donalda Trumpa bila je zapravo svojevrsna zvijezda vodilja politike Sjedinjenih Američkih Država u naredne četiri godine.
Ono što je zanimljivo jeste da je nakon samih američkih izbora u novembru 2016. godine magazin Time izabrao Donalda Trumpa za osobu godine, ali i pored toga, izbornu kampanju i proces inauguracije Trumpa je pratila čudna aura koja kao da je slutila nevjerovatno burne 4 godine. Nakon inauguracije 20. januara 2017. godine počelo se pričati kako su za pobjedu Donalda Trumpa zaslužne ruske tajne službe koje su mu na određeni način pomogle da dođe na mjesto predsjednika SAD-a. Trump je takve navode odbacio, međutim kroz njegov četverogodišnji mandat upravo je jedno od pitanja koje se više puta spominjalo pitanje cyber sigurnosti.
Prva godina mandata - važne odluke i politički "zemljotresi" Prva velika odluka Donalda Trumpa dogodila se samo 7 dana nakon inauguracije. Naime, on je 27. januara donio odluku o zabrani putovanja građanima iz zemalja koje su većinom naseljene muslimanima. Riječ je o Libiji, Siriji, Iranu, Iraku, Somaliji, Sudanu i Jemenu. Ovakva odluka pokrenula je val protesta u SAD-u, ali i širom svijeta, a mnogi stručnjaci su izjavili kako je ona dovela do jačanja militantnih skupina širom svijeta. Naredni period obilježio je niz promjena unutar američkih sigurnosnih i drugih službi, kao i odluka o izgradnji zida na granici s Meksikom. Prve mjesece vladavine tokom 2017. godine obilježili su i ratovi s medijima, a termin "fake news" se počeo masovnije koristiti upravo nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast. Interesantno, već u prvim mjesecima mnogi američki psihijatri su izjavili kako Trump nije sposoban za funkciju američkog predsjednika. Prvi veći napad koji je izvršila vojska SAD-a pod njegovom vladavinom jeste onaj početkom aprila 2017. kada su u raketnim napadima uništene brojne baze Assadovih snaga u Siriji , što je bila svojevrsna osveta Trumpa zbog upotrebe hemijskog naoružanja.
Prvih šest mjeseci obilježila je i najava izlaska SAD-a iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama te je tako uz Siriju i Nikaragvu u tom trenutku Amerika bila jedina koja nije potpisala sporazum. Godinu 2017. obilježio je i sastanak američkog predsjednika s Vladimirom Putinom gdje je rečeno kako su Rusija i SAD postigle sporazum o primirju na jugozapadu Sirije. Tenzije sa Sjevernom Korejom i prijetnje da će ona osjetiti američki bijes naročito su došle do izražaja nakon prijetnji Sjeverne Koreje da će izvršiti napade na Guam, američki pacifički teritorij. Uistinu sramotan potez Donalda Trumpa dogodio se tokom protesta neonacističkih grupacija u Charlottesvilleu nakon kojih je Trump izjavio kako su obje strane podjednako krive za nerede u tom gradu. Naravno, mnogi su osudili takvo ponašanje američkog predsjednika nazvavši ga rasističkim. Pored ovih burnih događaja u prvoj godini mandata, Trumpovu vladavinu obilježile su i prve naznake povlačenja iz sporazuma s Iranom, kao i odluka da prizna Jerusalem za glavni grad Izraela, što je izazvalo brojne proteste Palestinaca, ali i proteste u drugim arapskim zemljama.
Druga godina mandata - okretanje leđa Evropi i ekonomski ratovi
Drugu godinu mandat, Trump je započeo novom/starom pričom i prijetnjama Rusiji i Iranu zbog dešavanja u Siriji, a novi zračni udari na ovu državu dogodili su se ponovo u aprilu kada su stradali gradovi Douma i Damask. Tokom 2018. godine Donald Trump je donio i definitivnu odluku o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, a ovakva odluka izazvala je ogroman revolt kako samog Irana tako i mnogih evropskih država. Angela Merkel je tom prilikom izjavila da Evropa više ne može računati na SAD, a ugledni magazin Spiegel objavio je karikaturu sa srednjim prstom na kojem lik podsjeća na američkog predsjednika Donalda Trumpa uz naslov "Zbogom Evropo".
Otvaranjem jednog fronta Trump je na neki način zatvarao drugi pa se tako nakon nekoliko mjeseci tenzija u junu 2018. godine tokom samita u Singapuru sastao sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom, što je bio prvi sastanak zvaničnika dviju zemalja nakon 1953. godine. Druga godina mandata predstavljala je i novu poreznu politiku kada je riječ o odnosima SAD-a s evropskim kompanijama, ali i općenito s Kinom. U junu iste godine Trump je nametnuo porez od 25 posto na robu koja dolazi iz Kine, što je bio samo uvod u trgovinski rat između ovih dviju zemalja, koji se nastavio i godinama kasnije. Jesen 2018. godine obilježila je i rasprava Donalda Trumpa sa zvaničnicima drugih zemalja na Generalnoj skupštini UN-a na kojoj je izjavio kako je za manje od dvije godine njegova administracija postigla više nego bilo koja u historiji SAD-a.
Kraj godine obilježila je i najava povlačenja vojske iz Sirije i Afganistana, što je odluka koja je duboko podijelila i samu vojsku i čelne ljude američkih vojnih trupa.
Treća godina mandata - prvi opoziv
Treća godina mandata osebujnog američkog predsjednika bila je i godina prvog pokušaja opoziva Trumpa s funkcije predsjednika SAD-a. Prvi pozivi na opoziv došli su već u januaru, međutim pokazat će se kako je ipak kraj godine bio ključan za ovaj razvoj događaja. Najvažnije odluke Donalda Trumpa u 2019. godini svakako su one vezane za gradnju meksičkog zida, kada je nakon dužeg vremena predsjednik SAD-a iskoristio mogućnost uvođenja vanrednog stanja.
Američki predsjednik je tokom 2019. godine najavio da će njegova administracija zaustaviti ratifikaciju te da će se povući iz UN-ovog sporazuma o trgovini oružjem (ATT), a Trump je tom prilikom kazao da sporazum predstavlja prijetnju američkoj slobodi. Tokom treće godine mandata Trump je službeno priznao i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni , što je predstavljalo promjenu kursa američke politike prema tom problemu. Godine 2019. Trump je napravio još jedan politički presedan te se sastao s liderom Sjeverne Koreje u demilitarizovanoj zoni na granici s Južnom Korejom. Ono što niko tada nije očekivao jeste da će Trump "preskočiti" granicu i zakoračiti na teritoriju Sjeverne Koreje i tako postati prvi američki predsjednik koji je to napravio.
Sastanak zemalja članica G20 skupine u Osaki 2019. godine definitivno je obilježio i susret Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Čelnici dviju najvećih svjetskih sila srdačno su dočekali jedan drugoga, a Trump je u šaljivom tonu poručio Putinu da se ne miješa u američke izbore. Također, naglasio je kako s Putinom ima vrlo dobre odnose za razliku od prethodnih američkih predsjednika.
Treću godinu mandata obilježili su i period rasta carina i trgovinski rat s Kinom. Sjedinjene Američke Države su u ovom periodu udvostručile carine na kineske proizvode i one su u tom trenutku iznosile 200 milijardi dolara. Izvještaji tzv. "zviždača" krajem 2019. godine pokazali su da je predsjednik SAD-a iskoristio svoj položaj kako bi zatražio miješanje drugih država u američke predsjedničke izbore 2020. godine. Ovakve tvrdnje, pokrenule su novi val nepovjerenja prema politici Donalda Trumpa, što je rezultiralo i odlukom da Zastupnički dom započne proces opoziva američkog predsjednika, što je i izglasano 19. decembra 2019. godine. Posljednje dane iste godine Trump je iskoristio za nametanje novih sankcija, ovaj put kompanijama koje učestvuju u izgradnji Sjevernog toka 2, projekta koji nije naišao na odobravanje američke administracije.
Četvrta godina mandata - pandemija, drugi opoziv i konačni kraj
Četvrta, ujedno i posljednja godina Trumpovog mandata, protekla je mirno puna dva dana, a onda je svijetom odjeknula vijest kako je u napadu ubijen iranski general Qassem Soleimani, što je bila upravo odluka Donalda Trumpa.
"Uhvatili smo ga na djelu i uništili smo ga", naglasio je Trump tada u kratkom obraćanju za medije.
Novi vjetar u leđa Trumpovoj politici dao je svakako i neuspjeli pokušaj opoziva koji je doživio fijasko u Senatu SAD-a početkom 2020. godine. Godinu iza nas obilježila je i pandemija koronavirusa, a predsjednik SAD-a Donald Trump kritikovan je zbog svog ponašanja i neozbiljnog shvatanja pandemije. Na njenom početku, dok je broj smrtnih slučajeva u SAD-u rastao, Trump je govorio kako su u potpunosti spremni za pandemiju. Novi incident s Kinom Trump je izazvao tokom konferencije za medije kada je koronavirus nazvao "kineskim", što je izazvalo bijes kineskih zvaničnika. Tokom prvog vala pandemije Trump je nastavio briljirati pa je tako šokirao američku javnost pitanjem o tome mogu li se dezinfekcijska sredstva koristiti za liječenje koronavirusa tako što će se poput vakcine ubrizgati u ljudski organizam. Sredinu godine obilježio je izlazak SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije što je okarakterisano kao dramatičan potez koji bi mogao preoblikovati javnozdravstvenu diplomatiju
Posljednju godinu mandata Trump je iskoristio i za potpisivanje brojnih sporazuma od kojih vrijedi izdvojiti tzv. "Abrahamski dogovor" koji je regulisao odnose između Izraela i pojedinih arapskih zemalja poput Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sudana. Sporazumi su s jedne strane naišli na odobravanje izraelskih zvaničnika, dok su s druge strane Palestinci još jednom izrazili nezadovoljstvo politikom Donalda Trumpa. Četvrti sporazum ovakve vrste potpisan je krajem godine između Maroka i Izraela i priznavanjem ingerencije Maroka nad teritorijom Zapadne Sahare, što je također presedan u američkoj politici. Pored arapsko-izraelskog, Trump je posredovao i u dogovoru između Kosova i Srbije kojim su prije svega regulisani ekonomski odnosi dviju država.
Sami kraj godine obilježio je i politički kraj Donalda Trumpa. Gubitak izbora teško je pao američkom predsjedniku koji je nastojao na sve moguće načine utjecati na sistem te se zalagao za ponovno brojanje glasova tvrdeći kako je upravo on pobjednik. Ovakvo ponašanje rezultiralo je i objavljivanjem kontroverznog snimka na stranici Washington Posta na kojem je prikazan dio rasprave Donalda Trumpa sa sekretarom države Georgija gdje Trump traži ponovno brojanje kako bi se pronašli oni glasovi koji će omogućiti poništavanje izbora.
Posljednje dane, kao što je već poznato, Trump je iskoristio za dodatno ohrabrivanje svojih pristalica koji su, nošeni Trumpovim riječima, održali nasilne demonstracije na Capitol Hillu, a potom i ušli u zgradu američkog Kongresa. Potezi očajnika doveli su i do pokretanja novog opoziva pa je tako Donald Trump upisan u historiju kao prvi predsjednik SAD-a protiv kojeg je dva puta pokrenut proces opoziva.
Na dan inauguracije novog američkog predsjednika Trump je već najavio svoje odsustvo iz Washingtona, a svoj posljednji dan u Bijeloj kući iskoristit će za odobravanje dodatnih sankcija kineskim i drugim kompanijama. Zavjesa na četverogodišnji mandat 45. američkog predsjednika zvanično će se spustiti 20. januara ali posljedice četverogodišnjeg političkog ringišpila Donalda Trumpa koji je priredio Americi i svijetu još dugo će se osjećati.
