Macronova ideja
55

Charles Michel pozvao na stvaranje Evropske geopolitičke zajednice - uključivanje Balkana

S. Š. U.
Izvor: Twitter
Izvor: Twitter
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel održao je govor na plenarnoj sjednici Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta. Govorio je i o integraciji zemalja zapadnog Balkana u EU inspiriran prijedlogom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Michel je u govoru istakao zadovoljstvo jer evropski predstavnici zajedno razmišljaju o tome kako da pokušaju projektovati Evropu i EU u vremenima koja su izuzetno teška.

"Pošto smo imali priliku da budemo u redovnom kontaktu jedni s drugima u posljednje vrijeme, ja sam među onima koji smatraju da ekonomsko-socijalni savjet nosi glas socijalnih partnera i civilnog društva. Time ste vi također izuzetno bitni za evropsko demokratsko zakonodavno razmatranje", istakao je Michel.

Pozvao je evropske lidere da realno sagledaju geopolitičke prilike.

"Dragi prijatelji, mi to dobro osjećamo, dobro vidimo. Prolazimo kroz ključni period u našoj zajedničkoj historiji, ključni period u svijetu. I osjećamo da će naše odluke, one koje ćemo morati donijeti, odrediti tok razvoja događaja, bez mogućnosti povratka. Zahtjev za lucidnošću mora nas natjerati da sagledamo i analiziramo stvarnost oslobađajući se naočala prošlosti kako bismo pogledali današnju Evropu. I iznad svega izgraditi hrabre odluke za Evropu sutrašnjice", kazao je Michel.

Ključni period u historiji

Michel smatra kako je "ključni period u našoj historiji" započeo još prije nekoliko godina. Prvi je bio izbor Donalda Trumpa na poziciju američkog predsjednika, zato što je on javno potvrdio preferenciju "Amerika na prvom mjestu".

"To je značilo više nepredvidljivosti u svijetu koji je već bio nestabilan, ali je pomoglo Trumpu da nam otvori oči za interes Evropske unije za smanjenje naše ovisnosti, uključujući i našeg glavnog saveznika", istakao je Michel.

Drugi trenutak je pandemija koronavirusa koja je snažno utjecala na građane, njihovo zdravlje, njihov svakodnevni život, ali i na realnost poslovanja bacajući svjetlo na slabosti EU i njene kritične zavisnosti.

Reakcija na rat u Ukrajini

"A onda, sa užasom, treći element, rat koji pogađa evropski kontinent. Prije 83 dana, 24. februara, osam godina nakon aneksije Krima i invazije na Donbas, Rusija je za nekoliko sati ispalila 160 projektila, gađajući cijelu teritoriju Ukrajine", kazao je Michel u video obraćanju.

Istakao je kako je Rusija pokrenula vojsku da osvoji Kijev, što je neopravdana agresija koja apsolutno krši sva pravila međunarodnog prava.

"Rat koji je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda vodila protiv suverene države Ukrajine. Ovaj rat otvara novo poglavlje u historiji Evrope. Već tu večer izbijanja rata, na moj poziv, nekoliko metara odavde, sastaje se 27 evropskih lidera. Predsjednik Zelenski, obraća nam se uživo i putem video zapisa. Opisuje veličinu oružane agresije. I osjećamo njegovu apsolutnu odlučnost, osjećamo i njegovu fizičku hrabrost kada nas izaziva govoreći nam kako je to možda zadnji puta da ga vidimo. Krv nam se zaledila, ali nas je to također potaklo da odlučnije djelujemo zajedno", istakao je Michel.

Naveo je kako su čelnici EU te večeri odlučili da strategija Evrope ima tri stuba: masovnu podršku Ukrajini u svim oblastima - finansijskoj, vojnoj, političkoj, humanitarnoj, sankcije Kremlju i nepokolebljivo jedinstvo među partnerima i saveznicima.

"Prvi put u historiji Evrope i neću zaboraviti taj telefonski poziv predsjednika Zelenskog u subotu ujutro, izuzetno rano kada me je pitao, odlučili smo, u narednim satima, da isporučimo oružje, i prvo oružje stiže u subotu uvečer u Ukrajini. Vjerujem da je ova odluka vjerovatno bila odlučujuća u prvim danima ukrajinskog otpora. Od tada je isporučeno ili je u procesu isporuke 2 milijarde eura opreme, uz bilateralnu vojnu podršku koju pružaju naše države članice", kazao je Michel.

Versailles: akt suvereniteta

Evropski lideri sastali su se dvije sedmice kasnije u Versaju, veoma simboličnom mjestu u historiji Evrope.

"I ovdje činimo, vjerujem, dalji korak ka evropskom suverenitetu. Zato što je te noći, u Versaju, 27 šefova država ili vlada donijelo odluku da se kao Evropljani, u evropskom okviru, u evropskom načinu razmišljanja, bavimo pitanjima koja su u suštini u osnovi nacionalne nadležnosti: energetika i odbrana. I odlučujemo da prekinemo našu zavisnost od ruskih energenata. Tada nalažemo Komisiji da bez odlaganja predloži operativne mjere", istakao je Michel.

On vjeruje kako će se na taj sastanak gledati kao na početnu tačku za nastanak prave energetske unije.

"Od Baltika do Balkana, mnoge konkretne operacije su se već materijalizirale dok vam se obraćam, na primjer, integrišemo naše partnere povezivanjem Moldavije i Ukrajine na naše električne mreže, ili čak otvaranjem naše platforme za zajedničku kupovinu gasa iz zemalja Zapadnog Balkana, kao i iz pridruženih zemalja Istočnog partnerstva", kazao je Michel.

Spriječiti ili okončati krizu s hranom

Naveo je kako djelovati kao geopolitička sila znači brinuti se i o drugima, posebno o ugroženim susjedima.

"Prije nekoliko dana bio je 9. maj, simboličan dan. Bio sam u Odesi i tamo sam sa ukrajinskim premijerom mogao da vidim milione tona pšenice i drugih žitarica koje su trenutno blokirane u silosima, kontejnerima ili brodovima zbog ruskih ratnih brodova. I zaista je ruski agresor taj koji jedini snosi odgovornost za nadolazeću glad. I ovdje smo odlučni da djelujemo kako bismo spriječili ovaj ozbiljan rizik", istakao je Michel.

Evropska unija nije ograničena na ekonomski savez

"Strateški kompas i evropske odbrambene sposobnosti komplementarne su NATO-u više nego ikad. I istina je, ponavljam, naša generacija je na prekretnici. Nedavno su bivši premijer Leta i predsjednik Francuske Republike Emmanuel Makron razgovarali o svojim idejama o proširenju i odnosima sa našim susjedima. I ova tema je, naravno, obrađena i na konferenciji o budućnosti Evrope", kazao je Michel.

Smatra kako je vrijeme da EU radi na proširenju i odnosima sa susjedima.

"Uvjeren sam da moramo nastojati da ovaj proces učinimo efikasnijim i življim. Moramo biti lucidni: danas je ovaj proces igra sa nultom sumom. To je sve ili ništa. To stvara mnogo razočarenja na obje strane, frustracija, razočarenja, koji su uvijek loši sastojci kada želite da probudite samopouzdanje. Devetnaest godina je prošlo od Soluna, kada su se evropski lideri koji su se tamo sastali, obavezali na mogućnost proširenja na zapadni Balkan. Pregovori o proširenju se odugovlače, nekad iz dobrih, nekad iz loših razloga. A sada već nekoliko sedmica imamo na stolu zahtjeve iz Ukrajine, Moldavije i Gruzije", istakao je Michel.

Smatra kako je sad vrijeme da se EU okrene i stvori novi zamah za podsticanje reformi i unapređenje evropskih integracija.

Evropska geopolitička zajednica

Osim toga, EU mora razmišljati o tome kako preuzeti veće geopolitičko vodstvo.

"Zapravo, po mom mišljenju, već postoji geopolitička zajednica koja se proteže od Rejkjavika do Bakua ili Jerevana, od Osla do Ankare. I ja sam sa svoje strane čvrsto uvjeren da ovom geografskom prostoru moramo dati političku realnost. Mislim da to moramo uraditi odmah, bez čekanja", kazao je Michel.

Pozivao je na stvaranje Evropske geopolitičke zajednice, čiji je cilj produbljivanje konvergencija, operativne saradnje kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove, mir, stabilnost i sigurnost na našem kontinentu.

"Očigledno nam pada na pamet Zapadni Balkan, zemlje našeg Istočnog partnerstva, ali i druge evropske zemlje sa kojima održavamo bliske odnose", istakao je Michel.

Predsjednik Evropskog vijeća istakao je kako će organizirati u saradnji sa predsjednikom Francuske, sastanak sa liderima EU i Zapadnog Balkana u junu, na marginama Evropskog vijeća.

Zaključio je da živimo u ključnom historijskom trenutku u kojemu nema vremena za greške.