Zločin su počinili 7. januara 2015. godine braća Said i Chérif Kouachi, koji su rođeni početkom 80-ih godina prošlog stoljeća u Francuskoj, a njihovi roditelji su bili Alžirci. Tokom napada ubili su ukupno dvanaest osoba i ranili jedanaest, od kojih četiri teško.
Kobnog dana, kao i svake srijede, članovi redakcije okupili su se u deset sati prijepodne u svojoj pariškoj kancelariji u ulici Nicolas-Appert na redovnom sastanku. Sat i po kasnije, napadači su započeli svoj ubilački pohod, kada su maskirani i naoružani automatskim puškama prvo ušli u pogrešnu zgradu s brojem 6, gdje se nalazio redakcijski arhiv.
Nakon što su shvatili grešku, upali su u ulaz s brojem 10, gdje su u predvorju ubili domara. Potom su na stepenicama naišli na crtačicu Corinne Rey, koju su prisilili da ih odvede na prvi sprat i unese šifru na oklopnim sigurnosnim vratima redakcije.
Kada su napadači ušli unutra, započeli su nemilosrdnu pucnjavu, uzvikujući "Osvetili smo poslanika!". Aludirali su na ponovljeno objavljivanje karikatura poslanika Muhammeda, zbog čega je redakcija godinama bila meta prijetnji i jednog paljevinskog napada.
Meta napada prvenstveno je bio glavni urednik sedmičnika Stéphane Charbonnier, poznat pod pseudonimom Charb. U rafalnoj paljbi od oko 50 metaka poginuo je ne samo on i njegov tjelohranitelj, kojeg je imao dodijeljenog od policije, nego još osam radnika redakcije. Crtačica Rey, koja se sakrila ispod stola, prošla je bez povreda.
Nakon munjevitog napada, koji nije trajao ni dvije minute, napadači su istrčali iz zgrade i pobjegli unaprijed pripremljenim automobilom. Tokom bijega, jedan od njih je iz blizine u glavu upucao policajca koji je nakon ranjavanja ostao ležati na trotoaru.
Specijalne jedinice su dva dana kasnije eliminisale obojicu napadača u razmjeni vatre kod jedne štamparije nedaleko od pariškog aerodroma.
Nakon napada, Charlie Hebdo se našao u teškoj situaciji; sedmičnik je bio paraliziran zbog nasilne smrti ključnih članova osoblja.
"Morali smo ponovo izgraditi redakciju, pronaći ljude koji bi bili spremni pridružiti nam se. Neki su ostali, drugi su otišli", potvrdio je za list Ouest-France današnji direktor sedmičnika, karikaturista Laurent Sourisseau, poznat pod pseudonimom Riss.
Prema njegovim riječima, sedmičnik se na kraju stabilizovao, bez odstupanja od linije oštrog humora, koji u Francuskoj nije svima po volji. Charlie Hebdo se od samog početka profilisao kao ljevičarski, izrazito sekularni i antireligijski sedmičnik, čiji se članci i karikature ismijavaju ne samo islamom, već i katolicizmom i judaizmom.
Takmičenje "Ismijavaj Boga"
Charlie Hebdo se ne namjerava odreći svog pravca ni u budućnosti. Povodom desete godišnjice napada, redakcija je raspisala konkurs pod motom Rire de Dieu (Ismijavaj Boga), tražeći širom svijeta najbolje, "najsmješnije i najprovokativnije" antireligijske karikature.
Poziv je upućen autorima koji su već "umorni od života u društvu kojim upravljaju Bog i religija". Prijaviti se mogu oni koji više "ne žele slušati predavanja o tobožnjem dobru i zlu" i koji su "siti toga da im religijski vođe diktiraju živote".
Rok za predaju radova bio je sredinom decembra, a najbolji će biti objavljeni u izdanju Charlie Hebdoa, koje će ove sedmice iznimno izaći u utorak (umjesto srijede, kao inače), kako bi se poklopilo s datumom tužne godišnjice.
"Bit će to dvobroj na 32 stranice u tiražu od 300.000 primjeraka. U prodaji će biti dvije sedmice po cijeni od pet eura", otkrio je današnji glavni urednik Gérard Biard, koji je napad iz januara 2015. preživio zahvaljujući tome što je tada bio na odmoru u Londonu.
U izdanju će biti i ekskluzivna anketa renomiranog sociološkog instituta Ifop na temu "Francuzi i pravo na karikaturu, blasfemiju i slobodu izražavanja".
S velikim interesovanjem se očekuje naslovna stranica, koja tradicionalno biva posebno provokativna i kontroverzna. "Ideju već imamo, ali to će biti iznenađenje", nagovijestio je urednik Biard. Sigurno će, kako kaže, biti "u duhu Charlie Hebdoa, napadnutog, ali neukaljanog".
Historičar sa Sorbone Laurent Bihl ipak primjećuje određenu promjenu u ulozi karikature u posljednjih nekoliko godina. Autori danas, prema njegovim riječima, više ne moraju boriti protiv zabrana i naznaka zakonodavne cenzure, kao što je to bio slučaj ranije, već protiv sveprisutne ravnodušnosti, rekao je za list Le Figaro.
"Strah je očigledan", priznao je Bihl, aludirajući na učestalost terorističkih napada, ne samo u Francuskoj. Crtanu satiru smatra "društvenim okom", koje ima svoje mjesto u životu društva suočenog s brojnim izazovima.
"Plemenitost karikature leži u tome što dolazi nenašminkana", zaključio je.
Srbija: Muškarac ubijen nakon što je zamolio komšije da ne divljaju automobilom
