Crkva kao trojanski konj: Da li Moskva pod maskom vjere operira u srcu Skandinavije?
Zvono sa kupolom u obliku luka uzdiže se iznad okolnog drveća prema čistom jesenjem nebu. Visoka ograda okružuje cijeli prostor, a znakovi upozoravaju na CCTV nadzor. Na zvuk prolazećeg automobila, pas izlazi iza parkiranog minibusa unutar ograde i laje kroz zatvorena vrata.
Ovo je nedavno izgrađena Ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasteras - za njene pristalice, nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.
Zabrinutost je usmjerena na osjetljivu lokaciju crkve, koja je vrlo blizu strateški važnom aerodromu, postrojenju za prečišćavanje vode i naprednim energetskim kompanijama sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika, smještenom samo 100 kilometara zapadno od Stockholma.
Usred vala navodnih zavjera osumnjičenih ruskih operativaca koji ciljaju na infrastrukturu i ubijaju protivnike širom Evrope, sigurnosni stručnjaci kažu da bi Švedska trebala pojačati kontrolu nad institucijama povezanim s Moskvom širom zemlje — uključujući ovu crkvu.
"Crkva pruža potencijalnu bazu koja se može koristiti za prikupljanje informacija, kako u vezi s aerodromom Västerås, tako i u vezi sa industrijskim interesima u obliku velikih kompanija iz energetskog sektora," rekao je Markus Göransson, istraživač fokusiran na Rusiju pri Švedskom odbrambenom univerzitetu. "Kada švedske odbrambene snage izvode vježbe na ili blizu aerodroma, kao što je to bio slučaj u junu, to čine pod mogućim nadzorom crkve," dodao je.
Ruska ambasada u Stockholmu nije odgovorila na e-mail sa zahtjevom za komentar o optužbama da crkva predstavlja sigurnosnu prijetnju.
Ruska pravoslavna crkva u Västeråsu također nije odgovorila na e-mail sa zahtjevom za komentar. Predstavnici crkve su ranije negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama, prema lokalnom listu VLT iz Västeråsa, koji je predvodio izvještavanje u lokalnim medijima o crkvi.
Crkva kao veza sa špijunima
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, evropske države protjerale su stotine ruskih diplomatskih službenika iz svojih zemalja u nastojanju da oslabe sposobnost Moskve da infiltrira svoje susjede.
Međutim, dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine kako bi svojim operativcima omogućila zaklon u inostranstvu. A to nosi rizike i posljedice.
U aprilu, britanske vlasti su izjavile kako sumnjaju da je Rusija odgovorna za podmetanje požara u jednom skladištu u Velikoj Britaniji; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubistvo direktora njemačke kompanije Rheinmetall, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je CNN.
Čini se da Ruska pravoslavna crkva postaje jedan od potencijalnih kanala za tajne aktivnosti Moskve u inostranstvu.
Ukrajinske snage sigurnosti upale su u manastir u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule operacije ruskih obavještajnih službi koje su, kako su naveli, bile bazirane tamo. U avgustu ove godine, ukrajinska vlada zabranila je rad crkve na svojoj teritoriji.
U Češkoj Republici, neki poslanici su nedavno pozvali vladu da istraži aktivnosti crkve na češkom tlu, izvijestio je Radio Slobodna Evropa.
Švedske vlasti također počinju reagirati. Krajem maja, švedska državna institucija koja pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznata kao SST, obustavila je finansiranje crkve u Švedskoj nakon konsultacija sa švedskom sigurnosnom policijom, odnosno Säpo.
U vezi sa svojom izjavom za SST, portparol Säpo-a je izjavio da je njihova agencija zaključila da su predstavnici crkve "imali kontakte" s osobama koje rade za ruske obavještajne službe u Švedskoj. "Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za obavljanje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj," naveo je portparol.
Lider općinskog vijeća Västeråsa, Staffan Jansson, izjavio je za lokalni list VLT da je izjava Säpo-a bila "naravno zabrinjavajuća."
"Ovo su ozbiljna vremena, i potrebno je da obratimo pažnju na ono što se dešava oko nas," rekao je.
Jansson je odbio komentarisati kad ga je kontaktirao POLITICO. Njegov ured uputio je sva pitanja Säpo-u.
Strateška lokacija
Kada se planerski odbor Västeråsa sastao kako bi odobrio zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, čini se da njena lokacija nije izazvala ozbiljne zabrinutosti, prema dnevnom redu sastanka.
Niti je plan za smještaj i restoranske kapacitete na istom mjestu.
Prilikom posjete jednog radnog dana, ruska crkva u Västeråsu bila je tiha. Minibus je bio parkiran sa strane, ali posjetitelja i osoblja nije bilo.
Uska cesta od glavne kapije crkve vodila je direktno do ruba aerodroma Västerås, udaljenog samo nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. pripravni aerodrom dostupan u bilo koje doba dana ili noći za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.
Minut vožnje dalje od aerodroma nalazi se postrojenje za prečišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolne oblasti. U međuvremenu, proizvodni pogoni energetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.
Zabrinutosti oko ruske crkve ovdje odražavaju one koje su se pojavile zbog kupovine zgrada od strane privatnih ruskih državljana u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja.
Ovi slučajevi uključuju dvojicu ruskih biznismena koji posjeduju ski objekte nasuprot norveškom vojnom aerodromu u Bardufossu, kako je izvijestio norveški emiter TV 2. Također, jedan ruski biznismen kupio je imovinu na obali naspram supertajne švedske pomorske baze Muskö, izvijestio je švedski dnevnik Expressen.
No, postoje i znakovi da nordijske vlasti nastoje pooštriti svoje zakone u tom pogledu.
U finskom gradu Kankaanpää, tri ruska državljanina su nedavno odbijena za pravo na kupovinu napuštenog doma za stare osobe u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je predložila da bi u budućnosti mogla primijeniti slična ograničenja.
Stručnjaci sugeriraju da bi restriktivniji pristup bio primjereniji u slučaju Västeråsa.
"To je bila nesmotrena odluka, odobriti izgradnju crkve u neposrednoj blizini aerodroma u prvom redu, i s vremenom se pokazalo da je to bila još i gluplja odluka. Uzimajući u obzir da ruska crkva ostaje, vlasti i drugi strateški akteri — uključujući industrijske aktere prisutne u Vasterasu — trebaju u svojim planovima pretpostaviti da postoji značajna ranjivost u obliku crkve", rekao je istraživač Göransson.
