Da li će Trump povlačiti američke trupe s Bliskog istoka: Milijarde dolara u pijesku
U pobjedničkom govoru, Donald Trump je rekao sve ono što bi želio da čuje neko ko je zagovornik američkog izolacionizma. "Idemo završiti beskonačne ratove i donijeti mir" je daleko najupečatljivija rečenica, koja će nesumnjivo postati agenda vanjske politike SAD-a pod Trumpom.
Kao dokaz tome da Tramp planira povlačenje jesu i efekti njegovog prvog mandata kada je 2020. godine započeo povlačenje snaga iz Afganistana, koje se 2021. godine pretvorilo u gotovo pa panični bijeg pred talibanima. Od te 2001. do 2021. Sjedinjene Američke Države je afganistanska kampanja koštala između dva i tri triliona američkih dolara.
Uspjeh je bio skoro pa nikakav, afganistansko plemensko društvo je ostalo plemensko, a "loši momci" su se spustili s planina u Kabul i preuzeli američku vojnu opremu vrijednu između pet i sedam milijardi.
Povlačenje iz Iraka i Sirije
Iračka avantura od 2003. godine, ne računajući operacije "Pustinjska oluja" i "Pustinjski štit" koštala je više od između tri i pet triliona američkih dolara. Sa 200.000 američke trupe su se smanjivale u Iraku na 80.000 za vrijeme administracije Baracka Obame, da bi za vrijeme Donalda Trumpa u Iraku bilo stacionirano manje od 5.000 vojnika.
Pored afganistanske i iračke kampanje započeta je i sirijska kampanja usred sirijskog građanskog rata. Bitno manja po obimu i količini trupa, ali po uloženim novcima još jedna preskupa investicija.
Američko ratno zrakoplovstvo je u periodu borbe protiv ISIL-a iznad Sirije izvršilo 11.235 borbenih naleta, a 13.331 iznad Iraka. Ako se uzme u obzir da sat naleta košta od 25.000 američkih dolara, što s oružjem ide i do nekoliko miliona, onda se cijena ovih kampanja dodatno povećava.
S druge strana iračka vlada, ma koliko slaba i oslovljavana kao "centralna vlada u Bagdadu", želi odlazak američkih trupa s iračke teritorije kojih je sada manje od 3.000 na terenu. Američka strategija "Velike nagodbe" koja je pretpostavljala preraspodjelu izvoza nafte između Kurda, sunita i šiita nije donijela uspjeh.
U Siriji se kontingenti američkih trupa smanjuju te na njihove lokacije ulaze privatne vojne kompanije, što je jedan od vodećih sigurnosnih trendova u regiji.
Problemi na domaćem planu
A šta se u međuvremenu desilo i dešavalo u Americi? Velika većina najvećih privrednih koncerna je preselila svoje proizvodne kapacitete na Daleki istok, prioritetno u Kinu, Japan i Južnu Koreju.
Uništena je srednja klasa američkog društva, cijene rente su rasle iz dana u dan, školarine su postajale preskupe i nedostižne prosječnim platama pri čemu su i porezi rasli.
Godišnje je od 2003. do 2024. godine ginulo od 650 do 1000 američkih vojnika širom svijeta i to su gubici na koje više niko nije spreman. Poznavajući politiku Donalda Trumpa, čini se da je došlo vrijeme da se američke trupe nastave povlačiti s Bliskog istoka.
Fikret Prevljak pušten na slobodu: Tužilaštvo vodi istragu zbog sumnje na ratni zločin
Otac Blanke Vlašić nakon priznanja njenog supruga da su u otvorenom braku: Svako pokazuje kakav je
