Da li je pad stanovništva Rusije bio ključni Putinov motiv da napadne Ukrajinu

"Danas su u fertilnoj dobi oni koji su rođeni u tom periodu, i jednostavno ih nema dovoljno da pokrenu rast populacije", objašnjava istraživač. Posebno imajući u vidu da se i Rusija trenutno suočava sa povećanom stopom smrtnosti kao rezultatom pandemije Covid-19.

Politika rađanja i migracija

Međutim, to ne znači da predsjednik Vladimir Putin, koji je došao na vlast 2000. godine, nije uložio napore da obuzda taj trend. Pored modernizacije bolnica i poboljšanja zdravstvenih opcija, pokrenuo je i veliki broj politika rađanja.

"Rusija je postala jedna od zemalja koje najviše ohrabruju u tom pogledu", ističe Čalard, specijalizovan za kretanje stanovništva.

"Posljednjih godina vlada je uspostavila programe finansijske pomoći za roditelje, sisteme porodičnih dodataka, bonuse za višečlane porodice", prepričava Chalard.

"Da ne spominjemo vrlo aktivnu propagandu oko ovog pitanja. I sam Putin se redovno zalaže za porodične vrijednosti i poziva stanovništvo da ima djecu u svojim javnim govorima", dodao je.

Istovremeno, Putin je vodio ogromnu migracionu politiku otvarajući ruske granice imigrantskim radnicima koji često dolaze iz centralne Azije, olakšavajući procedure naturalizacije za one koji govore ruski i dajući ruske pasoše stanovnicima susjednih zemalja. Međutim, ova migracijska kretanja su zaustavljena zbog Covid-19.

Putin je opsjednut

"Putin je opsednut ovim demografskim pitanjem. Po njegovom mišljenju, moć jedne zemlje je povezana sa veličinom njenog stanovništva. Što je veći broj stanovnika, to je moćnija država", rekao je Chalard.

Prateći ovakav način razmišljanja, Putin je u januaru 2020. predstavio demografsku krizu kao "historijski izazov" i uvjerio svoju zemlju da "sudbina Rusije i njeni historijski izgledi zavise od toga koliko ćemo biti brojni".

S obzirom na to, pad stanovništva je očigledno ključni motiv za Rusiju u njenom ratu protiv Ukrajine, slažu se Chalard i Blum. Ukrajina ima 44 miliona stanovnika koji su većinom slavenskog porijekla iz bivšeg sovjetskog bloka. Za Putina, invazija nije samo zauzimanje teritorije za koju veruje da pripada Rusiji, već i sticanje kontrole nad stanovništvom koje želi da "integriše" u zemlju.

U svom najnovijem popisu stanovništva, Moskva je uključila 2,4 miliona stanovnika Donbasa , čiji su dijelovi bili pod upravom proruskih separatista prije trenutne invazije. Kremlj je već nekoliko sedmica također odlučio da ponovo fokusira svoje napore na istoku Ukrajine s jednim ciljem na umu: organiziranjem lokalnih referenduma o potencijalnoj integraciji u Rusiju.

Posljedice rata u Ukrajini

Ipak, može li Putinova ambicija da podstakne rast stanovništva djelovati suprotno i pogoršati demografsku krizu?

"Ako uzmem u obzir ukrajinske izvore, Rusija je poslala 165.000 vojnika u Ukrajinu. To nije ništa u poređenju sa ukupnom populacijom, što znači da će smrti u ratu imati vrlo mali utjecaj na rusku demografiju", kaže Chalard.

"Osim ako se situacija ne pretvori u globalni sukob i ne primora Rusiju da znatno poveća raspored svojih trupa. S druge strane, ova demografska anksioznost mogla bi objasniti zašto Moskva pomalo oklijeva da pošalje više vojnika na liniju fronta. Vlada je svjesna da je važno ograničiti gubitke vojnika, posebno mladih", dodaje demograf.

Ipak, rat bi mogao da katalizuje još jedan fenomen: odliv mozgova iz Rusije. Prema Financial Timesu, oko 150.000 ljudi koji rade u novim tehnologijama pobjeglo je iz zemlje. Mnogi od njih su se nastanili u Izraelu ili Turskoj, zemlje koje pojačavaju svoje napore da privuku ovaj talas radnika.

"Još jednom, utjecaj na demografiju u cijeloj zemlji bit će ograničen jer je fenomen prilično marginalan. S druge strane, sa ekonomske tačke gledišta, ovaj trend bi mogao imati značajan utjecaj u kontekstu koji je već problematičan zbog sankcija", objašnjava Chalard.

Nema poverenja, nema beba

Alexey Raksha, ruski demograf koji živi u Moskvi, već predviđa nagli pad rađanja u narednim mjesecima kao reakciju na rat u Ukrajini, ali prije svega na ekonomsku krizu povezanu sa sankcijama.

"U ekonomskim krizama ljudi su manje skloni rađanju dece, što je i logično. Povjerenje u budućnost igra ključnu ulogu u stopi nataliteta u zemlji", rekao je Raksha.

"Rat će utjecati na rađanje od decembra. Efekte ćemo vidjeti već 2023. godine. Biće to loša godina za rađanje u Rusiji. I sljedeća godina neće biti mnogo bolja", zaključuje on.

Njegova predviđanja potkrepljuju i najnoviji statistički podaci Rosstata, koji su prijavili pad rađanja od 5 posto u prvom kvartalu 2022. u odnosu na prošlu godinu.

"Mislim da će sve zavisiti od toga ko će pobediti u ratu. Ako Rusija pobijedi, radost koja je nastala mogla bi dovesti do buma rađanja. Ali gubitak i zaglavljivanje u ekonomskoj krizi imat će suprotan efekat. Ono što je sigurno je da je Putin leđima uza zid. Sa demografske tačke gledišta, on nema drugog izbora osim da pobijedi", rekao je Chalard.