Da li Kijev ide ka nuklearnom rješenju? Imaju sve što je potrebno za "prljavu" bombu
Ovo oštro upozorenje upućeno je tokom razgovora sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prošlog septembra. Zelenski je tada rekao da je Ukrajina spremna ili se pridružiti "nekoj vrsti saveza" ili će biti "prisiljena da pribjegne nuklearnom oružju", naglašavajući da ne vidi jaču opciju od NATO-a.
Zelenski je ove stavove ponovio tokom posjete Briselu 17. oktobra, gdje je razgovarao sa čelnicima EU i predstavio svoj "plan za pobjedu" u ratu koji Ukrajina vodi protiv Rusije od 24. februara 2022.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom, nije bilo eksplicitne podrške ovom planu. Rute je istakao da postoje "brojni politički i vojni izazovi" koje je potrebno razmotriti.
Izjava Zelenskog predstavlja eskalaciju u Kijevovom zahtjevu za sigurnosnim garancijama, a dolazi u trenutku kada put Ukrajine ka NATO-u napreduje, ali još uvijek nije formalizovan. Na nedavnim samitima, poput onog u Vilniusu 2023. i u Washingtonu 2024., NATO je ponovio svoju podršku budućem članstvu Ukrajine, ali je dodao da je potrebno dodatno vrijeme i konsenzus svih članica Alijanse.
Kremlj već godinama koristi širenje NATO-a ka istoku kao opravdanje za svoje agresivne poteze. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je NATO na "katastrofalne posljedice" u slučaju dodatnih provokacija, posebno na nuklearnom planu.
U međuvremenu, Ukrajina pojačava svoje napore da osigura dodatnu podršku sa Zapada, te je nedavno potpisala sigurnosni sporazum s Grčkom, čime je osigurana dodatna vojna i humanitarna pomoć. Zelenski se takođe zahvalio Norveškoj na najnovijem paketu energetske pomoći, naglašavajući važnost bilateralnih veza sa članicama NATO-a.
No, mogućnost da Ukrajina ponovo razvije nuklearno naoružanje predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju odbrambenu politiku zemlje. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je naslijedila jednu od najvećih nuklearnih arsenala u svijetu, ali je 1994. godine, potpisivanjem Budimpeštanskog memoranduma, pristala na demontažu nuklearnog naoružanja u zamjenu za sigurnosne garancije Zapada, uključujući i Rusiju.
Danas, nakon što je Rusija prekršila te garancije i nastavila s agresijom, mnogi u Ukrajini preispituju odluku o odricanju od nuklearnog naoružanja. Sam Zelenski je već u februaru 2022. upozorio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, nekoliko dana prije početka rata, da će Ukrajina smatrati memorandum nevažećim ukoliko ne dobije konkretne sigurnosne garancije.
Ruski političari, uključujući zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrija Medvedeva, upozoravaju da Ukrajina već ima sve potrebne resurse, tehnologiju i stručnjake za izradu "prljave bombe". Premda su takve tvrdnje odbacili kao "besmislice", Medvedev je naglasio da se ne smije zanemariti mogućnost da Kijev radi na razvoju nuklearnog naoružanja.
U izvještaju njemačkog tabloida Bild navodi se da Ukrajina ozbiljno razmatra obnovu nuklearnih kapaciteta, te da bi joj, prema riječima jednog visokopozicioniranog ukrajinskog zvaničnika, trebalo samo nekoliko sedmica da sastavi prvu nuklearnu bombu. Međutim, Zelenskijev savjetnik za komunikacije Dmitrij Litvin odbacio je te tvrdnje, nazvavši ih apsurdnim.
Na zajedničkoj konferenciji sa generalnim sekretarom NATO-a, Zelenski je izjavio da Ukrajina nema namjeru razvijati nuklearno oružje, ali je ostalo nejasno koliko daleko je Kijev spreman ići ukoliko izostane puna podrška NATO-a i Zapada. U trenutku kada rat traje, mogućnost za nuklearnu eskalaciju ostaje jedna od ključnih tačaka zabrinutosti za cijeli svijet.
Advokatski tim Fadila Novalića optužio Konakovića da vrši pritisak na Ustavni sud
