Da li sankcije za Rusiju zaista "nemaju efekta": Čini se da vrijeme, ipak, nije na njihovoj strani
Ali, pitanje je koliko su zaista istinite ove informacije. Jedna od tvrdnji ruskih vlasti jeste da ruska privreda "nije stradala" od zapadnih sankcija te da je "vrijeme na njihovoj strani".
Sankcije su već značajno oslabile rusku ekonomiju, a budućnost zemlje postaje sve mračnija svakim danom kako Rusija nastavlja svoj rat protiv Ukrajine, navodi se na blogu Službe za vanjsku i sigurnosnu politiku EU.
Suočena s ruskim agresivnim ratom protiv Ukrajine, Evropska unija se do sada jednoglasno usaglasila oko 13 paketa sankcija u vidu najvećeg napora sankcija koje su ikada poduzeli.
Oprezno sa informacijama
Ruski glasovi su posebno "glasni" oko najava kada govore o rastu BDP-a od 3,6 posto tokom prošle godine.
Bitno je napomenuti kako se u zemlji kao što je Rusija, gdje ne postoji sloboda informacija te mogućnost provjere istih, mora biti oprezan sa zvaničnim podacima.
Ekonomski su sumnjivi kao i rezultati glasanja na prošlim predsjedničkim izborima. Napomenimo i da je bilo malo vjerovatno da će ruska ekonomija propasti nakon invazije Ukrajine.
Učinak sankcija nije trenutan te je cilj oslabiti sposobnost Rusije. I to je ono što se počinje događati.
Ekonomski rast zabilježen u Rusiji 2023. godine bio je klasičan rezultat politike "ratnog kejnzijanizma" koji je viđen u Njemačkoj 30-ih godina.
Uz povećanje potrošnje za odbranu od 70 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, oko 30 posto ruskog budžeta i šest posto njenog BDP-a sada je zvanično posvećeno nacionalnoj odbrani uz značajna dodatna sredstva koja su namijenjena kao klasifikovani troškovi. Troškovi za vojsku i sigurnost su se vratili na nivoe sovjetske ere.
Ruska ekonomija je podstaknuta ovom eksplozijom potrošnje za odbranu, uključujući visoke plate vojnicima i isplate porodicama poginulih u Ukrajini, posebno u etničkim manjinama u siromašnijim regionima. Ova dinamika se također odražava u regionalnim ekonomskim neravnotežama gdje regije sa jakom vojnom industrijom ili koje se graniče s Ukrajinom pokazuju bolje ekonomske performanse, zbog ratnih aktivnosti.
Za autoritarni režim kao što je Rusija, relativno je lako preusmjeriti ekonomiju na vojnu proizvodnju iako sa ogromnim negativnim posljedicama za druge sektore.
Prelazak na ratnu ekonomiju nužno znači mnogo manje izdataka za obrazovanje, zdravstvo, socijalno osiguranje, puteve, civilnu infrastrukturu, energetske sisteme...
Ova preorijentacija je već negativno utjecala na živote mnogih običnih građana Rusije čemu smo svjedočili, na primjer, sa mnogim nedostacima sistemi kolektivnog grijanja u nekoliko ruskih gradova prošle zime. Ako se rat nastavi, biće samo gore.
