Da li ste znali da su Albanija i Grčka formalno u ratu 84 godine: Za sve je kriv sporni zakon
Saopćenje je inicirala mala stranka PDIU, koja u albanskom parlamentu zastupa interese takozvanih Čama, etničkih Albanaca protjeranih sa sjevera Grčke nakon Drugog svjetskog rata. Od pada komunizma u Albaniji, narod Čama traže pravo na povratak u Grčku kao i povrat oduzete imovine.
Šef stranke Shpëtim Idrizi nazvao je grčki zakon "historijskim apsurdom". U jednoglasno usvojenoj deklaraciji tada se albanska vlada poziva da "uloži sve napore, zajedno s grčkom vladom, da ukine vanredno stanje (...) i pravne posljedice koje proizlaze iz tog zakona".
Godine 2016. Albanija i Grčka dogovorile su se službeno prekinuti ratno stanje koje je između dviju zemalja postojalo od Drugog svjetskog rata. Međutim, od tada nije došlo do značajnijeg napretka u tom smjeru.
Grčki parlament još nije ukinuo zakon, iako su dvije zemlje početkom 1990-ih potpisale sporazum o prijateljstvu. Tijekom posjeta Albaniji 2020. tadašnji grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias nazvao je postojanje ratnog stanja "anakronom".
Sve bolji odnosi između Albanije i Grčke narušeni su slučajem Fredija Belerija, etničkog Grka izabranog gradonačelnika albanskog grada Himare, koji je prošlog maja uhićen zbog navodne kupovine glasova na općinskim izborima. U junu je kaznu potvrdio Žalbeni sud. Beleri, koji negira krivicu i svoj boravak u zatvoru pripisuje albanskom premijeru Ediju Ramu, u zatvoru bi trebao ostati do oktobru.
Atina je protestovala zbog Belerijeva hapšenja i čak zaprijetila Tirani da će blokirati napore zemlje da se pridruži Evropskoj uniji. Na nedavnim izborima za Evropski parlament Beleri se iz zatvora kandidirao za grčku vladajuću stranku Nova demokracija i osvojio mandat europarlamentara. Albanske zatvorske vlasti dopustile su mu da ove sedmice otputuje u Strasbourg kako bi položio zakletvu
