Naučni istraživači objavili su da su ruski trolovi sa društvenih medija, koji su sijali razdor prije predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine, također možda nenamjerno odigrali veliku ulogu u razvoju globalne zdravstvene krize, piše Radio Slobodna Evropa.
Istraživači kažu da su trolovi možda doprinijeli epidemiji ospica u Evropi 2018. godine nakon koje je umrlo 72 ljudi i inficirano više od 82.000, uglavnom u zemljama istočne i jugoistočne Evrope, za koje se zna da su se u njima odvijale ruske kampanje širenja dezinformacija.
Stručnjaci u SAD-u i Evropi sada pokušavaju izmjeriti obim utjecaja kojeg su ruske kampanje, koje su sprovodili trolovi i botovi, izvršile na širenje ove bolesti distribuiranjem medicinskih dezinformacija i povećavanjem sumnjičavosti javnosti prema vakcinacijama.
Studije su već dokumentovale kako su cyber kampanje koje je vodila ruska Agencija za istraživanje interneta (koju finansira ruska država) poticale debate o vakcinama na društvenim medijima, i to od 2014. godine, na način koji je podrivao javno povjerenje u vakcinacije.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da je "nenaklonost prema vakcinisanju" postala jedna od najvećih prijetnji svjetskom zdravlju.
WHO bilježi porast od 30 posto kada je u pitanju obolijevanje od ospica širom svijeta, te ponovno pojavljivanje ospica u zemljama koje su nekada bile blizu iskorjenjivanja tih bolesti.
Istraživači u SAD-u i Evropi su pokrenuli nove inicijative kako bi razumjeli ono što opisuju kao "nevjerovatno kompleksno" pitanje – ljude koji se odlučuju da ne vakcinišu sebe ili svoju djecu.
Na Univerzitetu Duke u Sjevernoj Karolini, centar za naučne zdravstvene podatke pod nazivom The Forge (Kovačnica) radi na razumijevanju ovog fenomena, te na pružanju adekvatnih odgovora na medicinske dezinformacije na internetu.
Direktor centra Forge, Robert Califf, bivši komesar američke Agencije za hranu i lijekove, kaže da bi medicinske dezinformacije mogle biti "pitanje koje zahtijeva najveći prioritet".
On smatra da je borba protiv dezinformacijskih kampanja o vakcinisanju postala kompleksnija sada kada su istraživanja pokazala da veliki dio postova na društvenim medijima predstavlja ono što je nazvao "cyber ratovanja uz državnu podršku, posebno iz Rusije“.
Katharina Kieslich, politikologinja sa Univerziteta u Beču, kaže da se "nenaklonost ka vakcinisanju možda može objasniti iz perspektive političkih nauka".
Kieslich kaže da su zbog raširenosti argumenata protiv vakcinacije pred zakonodavcima i zdravstvenim radnicima veliki izazovi kako bi doprli do "građana koji su skeptični prema vakcinama".
Specijalistica za vakcinisanje iz WHO-a, Katrine Habersaat, za RSE je izjavila da su dezinformacije samo jedan faktor koji je doprinio nedavnom padu vakcinacija u zemljama istočne i jugoistočne Evrope u kojima su se ponovo pojavile ospice.
Ona kaže da drugi faktori uključuju osjećaj samouvjerenosti koji je u suprotnosti sa realnom prijetnjom bolesti, dostupnost vakcinacije i nivo povjerenja prema zdravstvenim radnicima koji obavljaju
U Ukrajini, zemlji koju je 2018. godine pogodila najgora epidemija ospica, vakcinacije su znatno smanjene 2015. i 2016. godine kada su se intenzivirale borbe između vladinih snaga i proruskih separatista na istoku zemlje.
"Zapravo ne znamo mnogo o utjecaju dezinformacija koje su dostupne na internetu u kontekstu namjera i ponašanja vezanih za vakcinacije. Ono što mi radimo ima elemente eho komore", rekla je Habersaat za RSE.
"Nikada nećemo znati zasigurno, ali nadam se da će biti više studija koje će istražiti ovo pitanje, kako bismo znali koliko se trebamo plašiti ili raditi protiv širenja negativnih informacija na internetu", dodala je.
S tim ciljem, kazala je Habersat, je Regionalni ured za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije nedavno započeo "strateški odnos" sa ruskim Ministarstvom zdravstva.
Oni zajedno sa istraživačima iz Njemačke rade na razvijanju okvira za proučavanje nenaklonosti ka vakcinisanju u kontekstu ruske i istočnoevropske kulture. Rezultati studije očekuju se sredinom 2020. godine.
Najteže pogođeni
Ako bude primjenjiv, kaže Habersat, ovaj će se okvir prenijeti na istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije u drugim zemljama gdje je vakcinisanje opalo i gdje su se ponovo pojavile ospice – uključujući Ukrajinu, Gruziju, Srbiju, Rumuniju, Moldaviju, Kazahstan i Kirgistan.
"U zemljama poput Pakistana i Afganistana, postoji mnogo pogrešnih poimanja. Mnogo pogrešnih informacija dovodi roditelje do toga da donose odluke kojima svoju djecu da ne zaštite od opasnih bolesti", objasnila je Habersaat.
U Evropi, stopa vakcinacije je visoka, ali postoje određene populacijske grupe u svim zemljama u kojima su vakcinacije opale, rekla je ona.
"Tokom godina, broj ljudi u ovim populacijskim grupama koje nisu zaštićene od bolesti raste. U jednom momentu, dovoljno ih je da mogu proširiti zarazu. Onda se pojavi neko sa ospicama i – bum, bolest se širi brzo jer ima dovoljno ljudi koji bolest mogu prenijeti i to je teško kontrolirati“, rekla je.
Podaci koje je objavio WHO početkom februara potvrđuju da su istočna i jugoistočna Evropa pretrpile najveći udarac u epidemiji ospica 2018. godine.
U Ukrajini je bilo više od 53.200 potvrđenih slučajeva ospica i 15 smrti tokom 2018. godine. Srbija, Rusija, Gruzija i Rumunija su također bile među najgore pogođenim državama – ukupni broj slučajeva ospica bio je 8.400, uključujući i 40 smrtnih slučajeva.
WHO je prošle godine zabilježio 22 smrtna slučaja od ospica u Rumuniji, 14 u Srbiji, tri u Gruziji i jedan smrtni slučaj u Rusiji.
Ruska kampanja trolanja
Dejvid Bronijatovski (David Broniatowski), profesor na Univerzitetu George Washington u američkoj prijestolnici, je zabilježio kako su trolovi u Agenciji za istraživanje interneta pojačali debatu o vakcinama u SAD i "ugrozili javni konsenzus o vakcinaciji" od 2014. godine.
Bronijatovski je za RSE izjavio da nije vidio nikakve dokaze o tome da je Rusija pokušala oslabiti zapadne demokratije tako što je ubjeđivala ljude da odustanu od vakcinacija. Izglednije od toga, kaže Broniatowski, je da su poznati trolovi, uposleni od strane ruske države, glumili da su stvarni korisnici na društvenim medijima i debatirali o vakcinama jer je to bio dio njihove strategije da promoviraju političku polarizaciju.
"Poznata je strategija da se infiltrira interesna grupa koja se bavi određenim pitanjem, i da se onda polako pokušaju uvesti novi elementi u diskurs", objasnio je.
Nakon što "dobiju pristup ranjivoj podgrupi i dobiju sljedbenike iz te podgrupe" na društvenim medijima, kaže Bronijatovski, ruski trolovi bi svoje sljedbenike naveli na to da ponovo tvitaju poruke o drugim pitanjima koja su na agendi Kremlja.
Oni bi također ponovo tvitali postove sa poznatih korisničkih računa koji se zalažu protiv vakcinacije kako bi dobili kredibilitet poslije infiltriranja u grupu koja se protivi vakcinaciji.
Dajući "jednako vrijeme" i argumentima za i protiv vakcinacije, Bronijatovski kaže da su ruski trolovi i botovi disproporcionalno pomogli pri legitimiziranju i širenju sumnjivih i nejasnih argumenata skeptika ka vakcinisanju.
"Ono što smo vidjeli bilo je korištenje ruskih korisničkih računa za trolanje u oblasti ovih gorućih pitanja kao što su odnosi među rasama, kao i sloboda izbora", rekao je Bronijatovski.
Jedan antivakcinacijski tvit od strane potvrđenog ruskog trolovskog korisničkog računa objavio je da "obavezno vakcinisanje krši ustavom zaštićene religijske slobode".
Još jedan tvit se pozabavio idejom da se američkoj vladi ne može vjerovati, postavljajući pitanje: "Da li znate da postoji tajna vladina baza djece koja su oštećena zbog vakcina?"
Bronijatovski je izjavio da su i drugi ruski trolovski tvitovi povećali nivo nepovjerenja u farmaceutske kompanije i promovirali "samouvjerenost u vezi vakcinisanja", skupa sa idejom da vakcine nisu nužne jer su namijenjene sprječavanju bolesti koje su relativno bezopasne.
Ostali ruski trolovi su se pozabavili strahovima tako što su objavljivali medicinske dezinformacije poput: "Prirodne infekcije skoro uvijek rezultiraju boljim imunitetom od vakcina", ili "Da li ste znali da vakcine uzrokuju autizam?".
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
