Dan pobjede nad fašizmom: Evropa se sjeća kraja najrazornijeg rata u historiji

Iako zapadnoevropske zemlje Dan pobjede proslavljaju dan ranije, većina zemalja bivšeg Istočnog bloka trijumf nad Njemačkom i njenim marionetama proslavljaju 9. maja, odnosno na dan ratifikacije kapitulacije Njemačke.
Sedmog maja 1945. godine njemačka vojska potpisala je predaju u francuskom Reimsu, osmog maja dokument o predaji potpisan je i u Berlinu, a na snagu je stupio sa 8. na 9. maj po moskovskom vremenu.
Nekoliko mjeseci kasnije, kapitulacijom Japana, u potpunosti je okončan Drugi svjetski rat koji je trajao ukupno šest godina, a u kojem je poginulo i ubijeno između 60 i 80 miliona osoba, računajući vojnike i civile.
U tadašnjoj Jugoslaviji, odnosno na teritorijama na prostoru buduće države, sukobi su trajali do 15. maja. U četiri godine rata na našim prostorima poginulo je i ubijeno 1.200.000 osoba, uključujući vojnike i civile.
Jugoslavenski antifašisti kreirali su prve slobodne teritorije na području Evrope, a više od 80 posto teritorije države bilo je slobodno do kraja 1944. godine.
Tokom godina rata, strane i domaće fašističke snage učestvovale su u sistematskoj likvidaciji pripadnika naroda koji su smatrani "neljudima". U cijeloj Evropi sistematski je ubijeno šest miliona Jevreja, dok je na prostorima NDH i drugim marionetskim uporištima, pored Jevreja, likvidirano desetine hiljada Srba i Roma te antifašista u redovima hrvatskog, bošnjačkog i crnogorskog naroda.
Paralelno sa zločinima u NDH, na tlu BiH i Srbije pod kontrolom četnika vršeni su teški zločini nad bošnjačkim, odnosno muslimanskim stanovništvom.