Danas se bira šef najmoćnije države svijeta: Prva predsjednica ili bogataš sa radikalnim idejama
U 12 sati po našem vremenu otvorit će se prva glasačka mjesta u istočnim saveznim državama, dok će u ostatku zemlje biračka mjesta biti otvarana sve do 14 sati po našem vremenu. Očekuje se da će glasanje biti okončano u vremenu od ponoći do 4 sata ujutru po našem vremenu.
Sudeći prema prethodnim predsjedničkim izborima, ime novog šefa najmoćnije države svijeta bit će poznato nakon samo nekoliko sati od zatvaranja biračkih mjesta, što znači da će Clinton ili Trump proglasiti pobjedu u srijedu ujutro.
Naravno, pored spomenutih predstavnika demokratske, odnosno Republikanske partije, u utrci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država učestvuje ukupno 30 osoba čija se imena neće naći na svim listićima u svim saveznim državama. Najpoznatiji su ipak Gary Johnson i Jill Stein iz Libertarne partije, odnosno Partije zelenih.
Amerikanci stariji od 18 godina glasat će i za delegate u Predstavničkom domu Kongresa, za dio Senata, 12 državnih guvernera i veći broj lokalnih pitanja.
Sistem glasanja
Građani ne biraju kandidate na klasičan način, kao što je to slučaj u Evropi, već glasom za kandidata angažuju elektore koji se potom razvrstavaju po procentu dobijenih glasova kandidata po državi. Onaj kandidat koji dobije najveći broj elektora (npr. 6 od 10) automatski osvaja saveznu državu i svi elektori naknadno postaju njegovi (10 od 10).
Elektorat čini 538 članova na nacionalnom nivou, a pobjedu će odnijeti onaj kandidat koji osvoji povjerenje 270 elektora.
Zbog ove činjenice važno je napomenuti da postoje države koje su tradicionalno privržene jednoj partiji, ali i one koje mijenjaju privrženost (swing states) i time imaju najveći utjecaj na izbor predsjednika.
Iako je ovaj sistem dizajniran da spriječi preglasavanje u jednoj od najvećih i najdecentralizovanih zemalja svijeta, u nekoliko je navrata učinio da najpopularniji predsjednik zapravo izgubi izbore.
To se posljednji put desilo 2000. godine kada je pobjedu odnio George W. Bush. Komplikovani sistem koji je izgrađen da štiti manjinu od većine te je godine uzrokovao poraz Ala Gorea koji je osvojio 50.999.897 glasova, dok je Bush osvojio 50.456.002.
Ko je ko
Hillary Clinton je dugogodišnja aktivistica, supruga 42. američkog predsjednika Billa Clintona, senatorka i bivša ministrica vanjskih poslova SAD-a. Pored činjenice da je velika lobistica za prava žena i porodilja, da ima liberalne stavove prema izbjeglicama i imigrantima, ona je jedna od najglasnijih zagovornica intervencije SAD-a u Libiji.
Mnogi je smatraju dijelom establišmenta Demokratske partije u Washingtonu, prijateljicom Wall Streeta i velikih kompanija. Također, navedene osobine objašnjavaju razloge zašto bi Clinton mogla biti idealna nositeljica dosadašnje politike Baracka Obame i centralne ljevice uopće s obzirom na svoje veze najmoćnijim ljudima države.
Svojim biračima obećava nastavak borbe za univerzalno zdravstveno osiguranje, jeftinije obrazovanje za pojedine grupe, smanjenje poreza za srednju klasu i povećanje minimalca.
Donald Trump je mogul čije je bogatstvo padalo i raslo u nekoliko navrata u proteklih nekoliko decenija. Njegovu poslovnu historiju prate bankroti, ali i gradnje velikih hotela, kasina i tvornica u trećim zemljama. On je zvijezda reality emisija i dugogodišnje poznato kontroverzno lice sa TV ekrana.
Njegovi politički stavovi su slični njegovoj osobenosti - jasni i direktni, ali često neinformisani i popraćeni dozama mizoginije i fašizma kroz etiketiranje manjina, uključujući Meksikance i muslimane. Svojim je izjavama poljuljao samu Republikansku partiju, a pojedine politički bliske ličnosti su ga se doslovno odrekle tokom kampanje
Njegova obećanja se svode na vraćanje pogona proizvodnje u SAD, podizanje poreza za robu iz Kine i Meksika, povlačenje iz pojedinih trgovačkih sporazuma, potpunu komercijalizaciju zdravstvenog osiguranja, povlačenje iz dogovora sa Iranom o nuklearnom oružju i jače bombardovanje IDIL-a.
Predviđanja i ankete
Kao što je uglavnom slučaj u dvopartijskom sistemu, ankete pokazuju gotovo izjednačenu popularnost dva najznačajnija kandidata sa blagom prednošću Hillary Clinton. Ipak, u nekoliko navrata zabilježena je povećana privrženost Trumpu.
Također, kao i u prethodnim predsjedničkim izborima, izborna bitka između kandidata dešavat će se u tek nekoliko najvažnijih država koje nisu tradicionalno plave (Demokratska partija) i crvene (Republikanska partija). Ovoga puta, to će najvjerovatnije biti Colorado, Florida, Iowa, Michigan, Nevada, New Hampshire, North Carolina, Ohio, Pennsylvania, Virginia i Wisconsin.
Prema posljednjoj anketi američkog magazina Politico, Trump bi mogao odnijeti pobjedu u samo dvije spomenute savezne države, što za Clinton predstavlja, bar trenutno, projiciranu pobjedu.
Šta pobjeda Clinton ili Trumpa znači za Bosnu i Hercegovinu
Bosanskohercegovački vanjskopolitički analitičar Neven Kazazović smatra da Sjedinjene Američke Države ovoga puta imaju izbor između dvije opcije - postati globalni hegemon ukoliko pobijedi Trump ili globalni vođa ukoliko pobijedi bivša ministrica vanjskih poslova SAD-a.
Bisera Turković, bivša ambasadorica Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama smatra da bi Trumpova pobjeda označila početak Amerike sirovog neorealizma, agresivne prema drugima u ostvarivanju svog vlastitog interesa.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ne očekuje da će BiH biti na listi prioriteta vanjske politike SAD-a u bilo kojem slučaju, dok ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak također ne očekuje značajne promjene.
Muhamed Sacirbey, nekadašnji ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama smatra da je Trump smiješan kao lider te da ni on ne vjeruje u ono što govori. Ipak, tvrdi Sacirbey, Trump nije nimalo glup ni naivan, što u suštini "može biti opasno".
Bh. analitičar vanjskopolitičkih zbivanja Mufid Memija na izbore u SAD-u gleda s popriličnom dozom egzistencijalne strepnje budući da ishod američkih predsjedničkih izbora utječe na život svakog pojedinačnog čovjeka u savremenom svijetu.
