Za neke promatrače, ishod prvog kruga 20. juna izazvao je sumnju hoće li se predsjednički izbori 2022. svesti na dvoboj Macrona i Le Pen.
Rezultati prvog kruga označili su poticaj za tradicionalne desničarske Republikance, kao i Socijalističku stranku, koji su bili pritisnuti nakon što je Macron došao na vlast 2017. godine sa svojom potpuno novom strankom LREM.
Postojala je međustranačka zabrinutost zbog izlaznosti na prošlonedeljna birališta, čak 66,72 posto birača nije izašlo na izbore, što je rekord u modernoj Francuskoj.
Slaba zainteresovanost birača izazvala je raspravu o tome kako poboljšati učešće, a nekoliko osoba, uključujući vladinog glasnogovornika Gabriela Attala, sugerišu da bi elektronsko glasanje moglo pomoći u budućnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je u nedjelju u podne da je odaziv iznosio 12,66 posto, što je malo više u odnosu na prošlosedmičnu prvu rundu.
Rezultati prvog kruga omogućili su Nacionalnom savezu prolazak u drugi krug u samo jednoj regiji, Provence-Alpes-Côte d'Azur (PACA), što predstavlja veliko razočaranje nakon što su ankete pokazale moguću pobjedu u nekoliko područja.
Jedna od najneizvjesnijih utrka u nedjelju bit će može li kandidat RN-a Thierry Mariani pobijediti svog desničarskog rivala Renauda Museliera u regiji.
Po prvi put dobijanje kontrole nad regijom bio bi ogroman poticaj za Le Pen, jer ona želi uvjeriti glasače da je RN, koju je reformisala i preimenovala otkako je stranku preuzela od oca, Jean-Marie, pobjednička stranka.
Rezultati prvog kruga potvrdili neuspjeh Macronove stranke da proširi utjecaj na lokalu uprkos kontroli predsjedništva i donjeg doma parlamenta.
Iako je poslao nekoliko ministara u kampanju, a i sam Macron učestvovao u istoj, u nekim regijama LREM nije prikupio potrebnih 10 posto za prolazak u drugu rundu.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
