Vlast ove države je odlučila otkazati posljednji ciklus izdavanja dozvola kompanijama za istraživanje pomenutih energenata. Kako je kazao ministar za klimatska pitanja Dan Jorgensen, privodi se kraju foislna era.
U globalnoj organizaciji za zaštitu okoliša Greenpeace su ovu najavu nazvali prekretnicom.
U posljednjem ciklusu izdavanja dozvola kompanija Total France se povukla još u oktobru, tako da je preostao samo još jedan podnosilac zahtjeva.
Danska je najveći proizvođač nafte u Evropskoj uniji. Međutim, proizvodi mnogo manje nego li Norveška i Velika Britanija koje nisu članice EU.
Prema podacima naftnog giganta British Petroleuma, ova zemlja je prošle godine proizvodila 103.000 barela nafte dnevno. Na njenoj teritoriji se nalaze desetine platformi za eksploataciju nafte i gasa.
Ministar Jorgensen je ocijenio da će navedena odluka, kako je izjavio, odjeknuti u svijetu jer je Danska najveći proizvođač nafte u EU. Međutim, odluka će imati cijenu, a prema procijeni Ministarstva energetike iznosit će 13 milijardi kruna. Iznos nije konačan i podložan je promjenama.
Smatra se da Danska ima jedan od najambicioznijih ciljeva za zaštitu okoliša na svijetu. Do 2030. godine želi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 70 posto, a do 2050. postići nultu emisiju.
Za Greenpeace je ovo pokazatelj da ova država može biti predvodnica u zaštiti okoliša i biti primjer drugima da učine isto što i ona, prenosi BBC.
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
Zoran Milanović: Ako mogu Turska i Austrija biti u misiji EUFOR-a u BiH, može i Hrvatska
