Šta znači ovaj trend, te predstavlja li opasnost i kako će se, u konačnici, odraziti na uvijek turbulentni Balkan, neka su od pitanja kojih smo se dotakli u razgovoru sa docentom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Kenanom Ešrefom Rašidagićem.
Rašidagić ističe kako zaokret udesno u Francuskoj svoje uzroke ima u nepopularnoj vladi, ali i činjenici da je i predsjednik Francois Hollande također veoma nepopularna ličnost u toj zemlji. Uz to, dodaje naš sagovornik, tu su i visok stepen nezaposlenosti i ekonomski problemi, tako da su se ljudi iz tih razloga okrenuli alternativi.
"Može se govoriti i o tome da se radi i o refleksiji zaokreta udesno u cijeloj Evropi do kojeg je došlo iz istih razloga, zbog nezaposlenosti i ekonomske krize, budući da se dosta zemalja još nije oporavilo od recesije iz 2008.-2009. godine. Valja imati na umu i jedan vid otpora prema proevropskoj politici vladajućih stranaka, ali ipak se ne može govoriti o tome da je ta politika u toj mjeri nepopularna. Jedan od faktora zašto desne stranke dobijaju glasove je i antimigracijska politika, budući da je dosta ljudi u zemljama Evrope zabrinuto zbog velikog broja stranaca u svojim državama, te su zabrinuti za svoj identitet", rezonuje naš sagovornik.
Kada je riječ o refleksijama ovih evropskih tendencija na uvijek turbulentni Balkan, Rašidagić navodi da u Evropskoj uniji uprkos svemu postoji stabilna politika opredijeljena za proširenje, što zemljama zapadnog Balkana daje jasnu perspektivu.
Na upit o eventualnim opasnostima jačanja desnice u Evropi, naš sagovornik ističe da su sva poređenja sa Njemačkom i periodom uoči Drugog svjetskog rata pretenciozna, jer su to bile sasvim druge okolnosti, a Njemačka bila suočena sa nizom nezadovoljstava i teškim životnim uvjetima po završetku Prvog svjetskog rata.
"Mislim da je pogrešno ići tako daleko i govoriti o potencijalnim sukobima, posebno jer se u praksi pokazalo da sve te desničarske stranke po osvajanju vlasti mijenjaju svoj kurs i retoriku čim uđu u parlamente. Oni postaju dio sistema koji je nametnula elita i tada se prilagođvaju tome štiteći svoje interese, čime se kao i svi ostali integrišu u taj uspostavljeni sistem koji ima svoje pravce i ciljeve, ali i, što posebno valja naglasiti, djeluje u vrijeme razvijene demokratije", zaključio je Rašidagić.
