Desničari u Finskoj su otvorili šampanjac: Sanna Marin i posljednji tango na premijerskoj funkciji
Nakon što su Finci prebrojali glasove svih onih koji su izašli na parlamentarne izbore, postalo je poznato kako će aktuelna premijerka Sanna Marin i njena Socijaldemokratska partija Finske imati izuzetno težak zadatak opstanka na vlasti.
Iako su predviđanja uoči izbora bila na strani desničarskih partija, vjerovatno u Finskoj niko nije mogao očekivati da će svi koalicioni partneri SDP-a u aktuelnoj vladi zabilježiti drastičan pad koji će poljuljati šanse formiranja slične vlade u narednom periodu.
Finland, national parliament election:
— Europe Elects (@EuropeElects) April 2, 2023
Seats, 100.0% counted
Kok.-EPP: 48 (+10)
PS-ID: 46 (+7)
SDP-S&D: 43 (+3)
Kesk.-RE: 23 (−8)
Vihr.-G/EFA: 13 (−7)
Vas.-LEFT: 11 (−5)
SFP-RE: 9
KD-EPP: 5
...
+/− vs. 2019 election#Finlandia #finlandelections pic.twitter.com/F9gTftjs84
Međutim, najveći problem za Sannu Marin jeste (ne)uspjeh ostalih koalicionih partnera.
Velika očekivanja i velika razočarenja
To se prije svega odnosi na Zelene koji su izgubili sedam mjesta u odnosu na prošli mandat, ali i Lijevu alijansu koja je također zabilježila krah te je sa 16 mjesta u parlamentu spala na 11 pozicija. Da su ljevičari posebno razočarani rezultatom dovoljno govori i činjenica da su predsjednici stranaka bili izuzetno neraspoloženi za bilo kakve veće govore.
"Borili smo se, ali ovaj put nije bilo dovoljno da naša podrška bude jača. Napravit ćemo buku u parlamentu. Iz opozicije, ali sa pakleno više energije. Sa ovog mjesta, možete samo ići gore", rekla je predsjednica Zelenih Maria Ohisalo.
Ništa manje razočarana nije bila ni predsjednica Lijeve alijanse Li Andersson koja je, bez ikakvog oklijevanja, pred javnosti psovkom opisala svoja osjećanja.
"Kao finska Šveđanka, oduvijek je postojala jedna finska izreka koja me prilično fascinirala. Tako je čudna. Osjećam se us*ano kao mala životinja. To prilično dobro odražava moja trenutna osjećanja", rekla je prva žena finske ljevice.
Za razliku od ljevičara i socijaldemokrata koji su do sada činili vlast u Finskoj, desničari su imali poseban razlog za slavlje. Prije svega, to se odnosi na Partiju nacionalne koalicije koju predvodi Petteri Orpo koja se može proglasiti i apsolutnim pobjednikom ovih izbora.
Za razliku od prethodnog mandata koji su proveli u opoziciji, Partija nacionalne koalicije, koja sebe definira kao desni centar, ovaj put osvojila je 48 mjesta u parlamentu, čak deset više u odnosu na prošli mandat što predstavlja i najveći broj. Samim tim, upravo će njen predsjednik Petteri Orpo biti taj koji će najvjerovatnije predvoditi sastanke o formiranju vlasti te preuzeti premijersku poziciju ukoliko dođe do određenog dogovora.
Iako Orpo u predizbornoj kampanji nije odbacio razgovore sa svim potencijalnim partnerima pa i SDP-om, izvjesno je da će Orpo najintenzivnije razgovore voditi sa Finskom partijom koja predstavlja stranku desnice.
"Petteri Orpo je prikupio najveći broj glasova ikada na parlamentarnim izborima i to 17.347 glasova. Prethodne izbore, imao je 10.792 glasa", piše finski Yle.
Nakon izbora, Orpo se zahvalio glasačima te je rekao kako je vrijeme da se posveti rješavanju ekonomskih problema što je priča na kojoj je bila i zasnovana politika partije tokom ove izborne kampanje.
"Sada je posljednji trenutak da promijenimo smjer politike", rekao je Orpo uoči izbora što je bio jasan znak kako u ovom trenutku konzervativci ciljaju na partnere u desnom političkom sektoru.
Uprkos tome što postoji šansa da Orpo i Partija nacionalne koalicije formiraju vlast sa SDP-om, najveća tačka razmimoilaženja između SDP-a i ove partije je upravo u ekonomskim mjerama i viđenju ekonomske situacije u državi.
Oprečni stavovi prije svega se odnose na javne finansije i socijalne programe koje je naročito potencirala Sanna Marin te je tvrdila kako se socijalna davanja ne smiju smanjivati.
"Finska bi trebala smanjiti potrošnju na naknade za nezaposlene i druge socijalne programme kako bi spriječila da javni dug raste. Rezovi u stambenim beneficijama i subvencijama preduzećima također su potrebni kako bi usluge postale održive za stanovništvo Finske. Politika Sanne Marin podrazumijeva rješavanje svih problema sa dugovima i povećanjem poreza", rekao je Orpo.
Baš zbog ovakvog stava, pomalo je iluzorno očekivati da SDP Sanne Marin i Partija nacionalne koalicije mogu naći zajednički jezik u formiranju nove vlade. Slični pregovori odvijali su se i 2019. godine te su propali upravo zbog neslaganja o ekonomskim pitanjima.
Petteri Orpo, jedan od iskusnijih političara na finskoj političkoj sceni, svoju priliku iskusno je čekao te gradio imidž staloženog političara kakav je državi potreban u vremenima koje obilježavaju ekonomske i druge krize.
Jednu priliku za ulazak u vlast je propustio upravo zbog SDP-a 2019. godine. Ovaj put, teško je povjerovati kako će Orpo imati mnogo strpljenja za SDP koji se, posmatrajući druge stranke, ne nalazi u komotnoj opciji kao ranije.
Stranke koje su iznenadile
Dok pobjednik izbora Petteri Orpo svakako ima razloga za slavlje, baš kao i Sanna Marin koja je i pored toga što je SDP završio treći po broju glasova ipak zabilježio napredak u odnosu na izbore 2019. godine, najveća iznenađeja predstavljaju zapravo stranke čiji će stav značajno odrediti i smjer pregovora o novoj vladi.
Jedna od stranaka koja je ostvarila fenomenalan rezultat je i Finska partija, stranka desnice koju predvodi Rikka Purra. U samo pet godina aktivnog učešće u radu stranke, Purra je uspjela reformisati partiju, postati njena predsjednica te je na ovim izborima lansirati na drugo mjesto po broju osvojenih glasova.
"Čestitam našim glasačima, ali i Partiji nacionalne koalicije i Petteru Orpu. Lebdim u ovom zadovoljstvu i zahvalnosti što je stranka ostvarila najveću izbornu pobjedu u svojoj historiji", rekla je Purra nakon izbora.
Ukoliko se posmatra politička karta nakon izbora 2023. godine, može se reći kako je Finska stranka najbolje rezultate zabilježila na sjeveru gdje je preuzela primat u odnosu na Stranku centra, koja je do sada važila za partiju za koju glasa veliki broj ruralnog stanovništva.
Purra se u izbornoj debati nametnula kao adekvatan protivnik Sanne Marin, a finski mediji su posebno naglasili kako je prvi put u historiji ove države zabilježena svađa između dva kandidata tokom izborne kampanje. Učesnici tog "historijskog događaja" bili su upravo Marin i Purra.
Iako Partija nacionalne koalicije nužno ne mora koalirati sa Finskom partijom, evidentno je kako se Purra i Orto slažu oko niza ekonomskih i drugih pitanja te je stoga za očekivati kako će ove dvije partije voditi i najozbiljnije razgovore.
Da bi prihvatili ekonomske politike i vodeću ulogu u koaliciju koju bi trebao imati Orto, Finska partija će vjerovatno tražiti dio kolača koji se odnosi na sektor sigurnosti i migrantske politike.
Već ranije, Purra je naglasila kako Finska mora pooštriti migrantsku politiku, a kroz svoje stavove je naglasila da baš i nema velike simpatije prema onima koji stižu u Finsku, naročito iz azijskih i afričkih zemalja.
"Kao tinejdžer devedesetih godina u Tampereu imala sam mnogo problema sa ljudima stranog porijekla. Muškarci su nas seksualno uznemiravali, pratili, pravili različite zvukove, a mi smo morale bježati", rekla je Purra.
Iako će se stavovi vjerovatno morati ublažiti, i dalje ostaje činjenica da Finska partija spada u istu grupaciju stranaka kao što su njemački AfD, italijanska Liga sjevera te partija Marine Le Pen iz Francuske.
Njihov dolazak na vlast, definitivno bi značio da Finska u brojnim segmentima drastično mijenja svoju politiku iz lijevog političkog spektra u onaj desni.
Na kraju, stranka koja se može opisati i kao jedan od najvećih gubitnika definitivno je Stranka centra. Partija koja je u prethodnom mandatu bila jedna od glavnih poluga vlasti, izgubila je kompletan sjever države, a predsjednica stranke Annika Saarikko kao da se već pomirila sa sudbinom opozicije u državi.
"Za rad vlade i teške odluke potrebna je podrška javnosti. Sada ona ne postoji. Izborni rezultat je jasan. Narod želi centar u opoziciji. Vrijeme je da razjasnimo smisao našeg postojanja", rekla je Annika Saarikko, predsjednica Stranke centra.
Iako su bili dio vlasti, Stranka centra u nekoliko je navrata obarala prijedloge vladajaće koalicije, a među onim zakonima koji su izazvali veliki spor odnose se na Zakon o zaštiti prirode te Zakon o Parlamentu Samija, autohtonog naroda na sjeveru Finske.
U oba slučaja, Stranka centra bila je ta koja nije glasala za ove prijedloge te su se pridružili stavovima finske desničarske opozicije. Igre "toplo-hladno" očigledno se nisu svidjele ni glasačima koji su se zbog nejasnih politika priklonili u značajnoj mjeri Finskoj partiji.
Naredne sedmice, Finskoj će donijeti niz razgovora o formiranju nove vlade. Desničari imaju znatno bolju startnu poziciju, ali SDP Sanne Marin još uvijek ne gubi nadu.
Premijerka Finske i predsjednica partije jedna je od najpopularnijih političarki u državi i svakako će pokušati svoj trenutni položaj iskoristiti za eventualni ulazak u koaliciju sa konzervativcima, ali pitanje je da li će druga strana prihvatiti takvu ponudu.
Međutim, koliko god Sanna Marin izazivala pažnju svjetske javnosti, ali i bila popularna među finskim stanovništvom, čini se kako je u ovom trenutku mnogo bliže tome da pleše svoj posljednji tango na premijerskoj funkciji.