Detalji primirja u Pojasu Gaze će prolongirati novu intifadu ili stvoriti palestinsku državu
Svaki mir je bolji od jednostranog razaranja Pojasa Gaze, ali je i svaki mir neodrživ bez kakve-takve palestinske samouprave. Dvije činjenice koje isključuju jedna drugu gledajući kroz percepciju zvaničnog Izraela, ali u svakoj od njih "vrag je u detaljima".
Američki fazni pristup primirju, prema dosad poznatim informacijama, ima dosta nedorečenosti, što je karakteristično za ovakve procese u početnom periodu.
Tri nivoa rata i mira
S tim u vezi, mir u Pojasu Gaze treba posmatrati kroz tri osnovna nivoa sigurnosne analize i to vojni, ekonomski i politički.
Na vojnom planu Izrael je proveo kombinaciju svih tipova vojnih operacija od protupobunjeničkih specijalnih akcija, manevarskog rata u urbanim prostorima, cyber operacija, zračne kampanje pa i inžinjerijskoj promjeni stambenog i urbanog profila Pojasa Gaze.
Međutim, ključno je da Hamas nije poražen vojnički pri čemu je potencijalno najveći vojni uspjeh Izraela formiranje koridora Filadelfija kojim je Pojas Gaze odvojen od Egipta. Također, IDF nije uspio izvući taoce iz Hamasovog zarobljeništva, što je i primoralo Netanyahua da pristupi primirju i pregovorima.
Na političkom planu samo su preslikane posljedice neuspjeha na vojnom planu jer pristati na sukcesivnu razmjenu 94 taoca na papiru od čega se očekuje znatno manji broj, u zamjenu za više od 1.000, znači da je politički smisao rata izgubljen. S druge strane Netanyahu treba očuvati i parlamentarnu većinu koja već sada negoduje zbog nekih stavki primirja s Hamasom.
Vladajuća većina je komotna sa 16 ruku razlike u parlamentu pri čemu bi nedavno predložena mjera mobilizacije Haredima mogla urušiti koalicione odnose. Naime, izraelski ministar odbrane je predložio mobilizaciju ultraortodoksne vjerske grupacije Haredima u IDF i to isključivo u borbene i vojne namjene.
Ovakvoj odluci se protivi i vodstvo vodećih političkih stranaka koje predstavljaju Haredime i to stranka Shas i Ujedinjeni judeizam Tore. Ove dvije stranke čine presudnu parlamentarnu većinu sa 18 ruku u Knessetu čime ove dvije stranke imaju većinu u svojim rukama pri čemu izborne ankete predviđaju pad Netanyahuove stranke Likud za gotovo trećinu.
Na ekonomskom planu izdaci rata u Pojasu Gaze procijenjeni su na 67 milijardi dolara i to samo u uračunatim sredstvima vojnog angažovanja bez uračunavanja materijalne štete i odšteta za potrebnu reparaciju Gaze. U novom budžetu za 2025. godinu zabilježen je budžetski deficit od pet posto kao i pad BDP-a, a sve s ciljem očuvanja kreditnog rejtinga zemlje.
Konačno se i ekonomija i sigurnost opet vraćaju politici koja upravlja svakim od nivoa s obzirom na očekujuće tenzije oko usvajanja novog državnog budžeta. Za usvajanje budžeta potrebna su tri glasanja, a u nedavno održanom glasanju budžet je jedva usvojen sa 59 glasova.
S druge strane politika nema jasan stav šta će se desiti sa Zapadnom obalom gdje se bilježi sve veća aktivnost propalestinskih grupacija pri čemu jastrebovi oko Netanyahua žele reokupirati taj prostor. Imajući sve u vidu, upravo će detalji implementacije američkog faznog pristupa primirja u Gazi ili zamrznuti postojeće stanje ili pokrenuti novu intifadu na Zapadnoj obali.
