Diplomatski slalom i hod po ivici: Lula da Silva i vječni san o velikoj svjetskoj ulozi Brazila
Iako su države Južne Amerike, pored svoje veličine i značaja koji imaju za ekonomiju, uvijek po strani kada je riječ o svjetskim dešavanjima, predsjednik Brazila Lula da Silva se na sve načine trudi da to promijeni. To mu čini se, za sada, ide od ruke. Bar na kratke staze.
Ekonomski gigant Južne Amerike, pod vladavinom nekadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara, često se bavio unutrašnjim problemima, a kontroverzni stavovi Bolsonara o brojnim pitanjima vezanim za Brazil, ali i globalnu političku scenu, bili su znak brojnim državama u Južnoj Americi, ali i ostatku svijeta da se distanciraju od prvog čovjeka ove zemlje.
Međutim, dolaskom Lule, stvari su se definitivno promijenile, a od 1. januara i preuzimanja predsjedničke uloge, Lula da Silva je kroz niz formata uspio ostvariti primarni cilj - da se o Brazilu na svjetskom nivou mnogo više priča.
"Vrijeme kada je Brazil bio odsutan u glavnim svjetskim odlukama je prošlost. Vratili smo se na međunarodnu scenu, nakon neobjašnjivog odsustva", poručio je Lula da Silva tokom posjete Kini.
Crtice iz prethodnog mandata
Politika koju je Lula da Silva na mala vrata ponovno uveo u Brazil, a tiče se uloge Brazila na vanjskopolitičkom planu, predstavlja zapravo sličnu strategiju koju je predsjednik ove južnoameričke države primjenjivao u svom prethodnom mandatu.
Tokom vladavine koja je trajala od 2003. do 2010. godine, Lula je na unutarpolitičkom planu obilježen nizom socijalnih programa koji su značajno unaprijedili nivo života u ovoj južnoameričkoj državi. To se naročito odnosi na program Bolsa Familia koji je za cilj imao podršku porodicama koje žive u ekstremnom siromaštvu.
Međutim, pored programa koji se tiču unutrašnje politike, tokom godina svog mandata Lula da Silva je značajno gradio i položaj Brazila na međunarodnoj političkoj sceni. U tom periodu, mediji i analitičari su veliku pažnju posvetili upravo Lulinoj politici, a pojedini su njegove diplomatske sposobnosti opisivali i kao "maštovitu diplomatiju".
"Čim je došao na vlast 2003. godine, Lula je jasno pokazao svoju želju da Brazil igra novu ulogu u svjetskoj politici. Cilj je bio da se izgradi grupa za pritisak sposobna da promijeni proces donošenja odluka unutar Svjetske trgovinske organizacije. Tokom 2005. godine, stvorene su i konsultativne grupe između Južne Amerike i Arapske lige 2005. godine. Brazil je prije 2002. godine spadao u kategoriju zemalja temeljnih saveznika Sjedinjenih Američkih Država. Teško je zamisliti da Brazil danas preuzme ovu podređenu ulogu" rekao je 2010. godine u intervjuu za Le Monde istraživač Jean-Jacques Kourliandsky.
Tokom ranijeg mandata, Lula je potencirao i niz drugih projekata na međunarodnom nivou, uključujući saradnju kroz BRICS, ekonomski savez koji uključuje Indiju, Rusiju, Kinu i Južnu Afriku, ali i niz drugih organizacija koje su potencirale saradnju između Brazila i zemalja Afrike, Azije, ali i evropskih partnera.
Ipak, dolaskom Bolsonara, diplomatski pravac Brazila se značajno promijenio. Država se udaljila od susjednih zemalja, napravila je značajan otklon i od Venecuele kojom predsjedava Nicolas Maduro te su podržali predsjednika koji je predvodio opoziciju i koji je imao podršku evropskih i američkih saveznika.
Za razliku od Lule da Silve koji je diverzificirao svoju vanjskopolitičku strategiju, Bolsonaro se fokusirao na saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama što se također, pokazat će vrijeme, nije moglo ocijeniti kao bajkovitim odnosom.
Međutim, ponovnim dolaskom Lule na vlast, čini se kako se stvari mijenjaju, ali ono što ostaje pitanje je - da li su okolnosti ipak drugačije?
Sastanci sa Istokom, trzavice sa Zapadom
Nakon preuzimanja dužnosti, Lula da Silva je krenuo sa agresivnim provođenjem svoje lijevo orijentirane politike. To je značilo upravo i povratak Brazila na svjetsku političku scenu, a Lula je u svojim najavama poručio kako namjerava sarađivati i sa Istokom i sa Zapadom.
Interesantno, jedan od prvih sastanaka koji je Lula da Silva održao u inostranstvu bio je onaj sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joeom Bidenom.
Iako Brazil i Sjedinjene Američke Države sarađuju kroz brojne zajedničke međunarodne organizacije, Lulina posjeta je imala nešto drugačiji značaj sa ciljem slanja poruke kako Brazil ne namjera imati podređenu ulogu u odnosima sa Washingtonom.
"Ovdje također postoji podjela, mnogo veća i ozbiljnija nego u Brazilu. Demokrate i republikanci su veoma podijeljeni. Voljeli vi to ili ne, to je ono što se dešava na sceni", rekao je Lula u intervjuu za CNN.
Uprkos tome što je posjeta Americi te sastanak u Egiptu na velikom klimatskom samitu COP27 bio naznaka kako Lula ima namjeru da se mnogo više posveti razvoju odnosa sa Zapadom, predsjednik Brazila vrlo brzo je demantovao optimistične zapadne analitičare i političare.
Nakon Amerike, Lula da Silva je posjetio Kinu odakle je poslao niz kritičkih poruka prema Zapadu te je najavio kako će, zajedno sa Kinom, odbaciti dolar kao sredstvo plaćanja.
"Zašto bi svaka zemlja morala biti vezana za dolar u trgovini? Ko je odlučio da će dolar biti svjetska valuta? Zašto banka kao što je BRICS banka ne može imati valutu za finansiranje trgovine između Brazila i Kine, između Brazila i drugih zemalja BRICS-a?", rekao je tada Lula.
Naravno, Lulina saradnja sa Kinom značajno je vezana i za samu ekonomiju. Upravo je Kina već godinama najveći trgovinski partner Brazilu. Podaci pokazuju kako je tokom 2021. godine Brazil u Kinu izvozio robu u iznosu od 88,3 milijarde dolara. S druge strane, uvoz iz Kine također je u samom vrhu, odnosno 53,8 milijardi dolara.
Također, tokom sastanka brazilske i kineske delegacije kojem je prisustvovalo na desetine zvaničnika, najavljeni su poslovi koji uključuju tvornicu zelenog vodika, projekte vjetroelektrana na moru i najnoviju fazu zajednički proizvedenog satelitskog programa, kao i obećanje da će se brazilskim startupima omogućiti komercijalizacija svojih proizvoda u Kini.
Pored odnosa sa Kinom koji su nešto transparentniji, Lula da Silva je najavio i povratak i ojačavanje brazilsko-ruske saradnje. Međutim, u ovom kontekstu, stvari će za Lulu biti nešto drugačije nego ranije.
Naravno, odnosi sa Rusijom značajno su obilježeni aktuelnom invazijom ove države na Ukrajinu. Zapad je gotovo u potpunosti raskinuo odnose sa Moskvom, a svaka država koja na bilo koji način odstupa od zapadne politike sankcija i drugih načina kažnjavanja Kremlja za agresiju, suočava se sa brojnim kritikama.
Upravo je pitanje ruske invazije na Ukrajinu jedno od onih na kojem Lula da Silva "polaže ispit" pred zapadnim zemljama. Međutim, sudeći prema izjavama, taj ispit neće biti tako lako proći. prije svega zbog pokušaja Lule da vodi što "neutralniju" politiku prema ukrajinskom pitanju.
"Niko ne priča o miru, samo ja, a sastajao sam se sa Bidenom, Macronom, Scholzom i Xi Jinpingom. Moramo okončati ovaj sukob, ali to se može uraditi samo za pregovaračkim stolom. Inače, ovaj rat se neće nikada završiti. Putin misli da je u pravu, a Zelenski opravdano brani svoju okupiranu naciju. Obje strane žele pobjedu, ali u ratu nije uvijek potreban pobjednik. Prestanite da se svađate, dogovorite se i vratite sve u normalu. Vjerujem da je to moguće jer se to dogodilo i nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Lula tokom boravka u Španiji za El Pais.
Ovakvi stavovi, naišli su na velike kritike zapadnih zvaničnika, ali i samih Ukrajinaca koji su nekoliko puta naglasili kako Brazil ne može imati ulogu u pomirenju ukoliko zastupa neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu.
Da stvari na relaciji Brazil - Ukrajina ne "štimaju" dokaz je i Samit G7 koji se održao u Japanu, a na kojem su se trebali sastati Lula da Silva i Volodimir Zelenski.
Do sastanka nije došlo, a lideri su se vješto izbjegavali tokom samita.
"Nisam bio razočaran zbog toga, ali bio sam uznemiren jer bih želio da ga upoznam i razgovaramo o tome. Ipak, Zelenski je odrastao čovjek i on zna šta radi", rekao je Lula te naglasio kako je njegov tim zakazao sastanak sa Zelenskim, ali da je on na njega zakasnio.
Jačanje južnoameričkog jedinstva
Osim pokušaja reinkarnacije "maštovite" diplomatije, Lula da Silva napravio je zanimljiv zaokret i u regiji Južne Amerike gdje brojnim postupcima nastoji ojačati ulogu Brazila i postaviti temelje za državu koja bi trebala prestavljati glas svih zemalja Južne Amerike.
U kontekstu bilateralnih odnosa, to se naročito odnosi na saradnju sa Argentinom koja je nakon preuzimanja mandata bila prva na agendi posjeta brazilskog predsjednika.
S obzirom na finansijsku krizu koja vlada u Argentini, predsjednik Brazila nedavno je pokrenuo i razgovore i sa članicama BRICS-a kako bi pokušao osigurati način za "upumpavanje" novca u Argentinu.
"Od mog putovanja u Kinu, razgovaram sa Xi Jinpingom da vidim može li BRICS banka pozajmiti novac, ne Argentini, ali brazilskim izvoznicima. Naši biznismeni izvoze milijarde dolara u Argentinu, a moraju da prime dolare. Argentina ima problem s dolarima pa bi bila neophodna zamjena koja garantuje da bi Argentina mogla platiti brazilskim poslovnim ljudima", rekao je Lula da Silva.
Naravno, velika vijest kada se govori o regionalnim odnosima bila je i ona o održavanju velikog južnoameričkog samita. Nakon devet godina pauze, Brazil pod Lulom da Silvom ugostio je lidere južnoameričkih zemalja u cilju podrške regionalnoj saradnji, ali i dodatnom povezivanju.
U proteklih devet godina, iako je saradnja između zemalja Južne Amerike postojala, ona je prije svega bila određena kroz niz interesa koje su neki prepoznavali u Pekingu, a neki u Moskvi odnosno Washingtonu i Briselu. U međuvremenu, predstavnici zemalja Južne Amerike nisu imali priliku da sjednu za isti stol te da raspravljaju o brojnim nerazjašnjenim pitanjima.
"Sve dok nismo ujedinjeni, nećemo učiniti Južnu Ameriku razvijenim kontinentom u svom punom potencijalu", rekao je Lula da Silva na uvodnom obraćanju.
Također, naglasio je kako zemlje Južne Amerike moraju raditi na revitalizaciji Unije južnoameričkih nacija (Unasur) koja se gotovo pa ugasila 2018. godine. Naravno, Lula da Silva nije slučajno izabrao ovaj period za susret sa komšijama.
Brojne južnoameričke države doživjele su promjenu vlasti, ljevičari su stigli na vlast u brojim državama te su na neki način najavili pokretanje novog "roze" talasa, odnosno ideološkog zaokreta zemalja Južne Amerike prema ljevičarskim vladama.
Samim tim, značajno su se promijenila i shvatanja ovih zemalja prema SAD-u i drugim velikim silama što je prepoznao i brazilski predsjednik koji nastoji iskoristiti koliko-toliko ideološki slične stavove kako bi ojačao ulogu kontinenta u svjetskim procesima, a naročito Brazila kao njegovog predvodnika.
Dokaz tome je i činjenica da je na samitu južnoameričkih lidera učestvovao i Nicolas Maduro - "zaboravljeni" i "odbačeni" predsjednik Venecuele koji je već duži niz godina u potpunosti izolovan na političkoj sceni.
"Nakon osam godina, predsjednik Nicolas Maduro ponovno dolazi u posjetu Brazilu i mi vraćamo pravo da vodimo politiku međunarodnih odnosa sa ozbiljnošću koju smo uvijek činili, posebno sa zemljama koje graniče sa Brazilom. Uvijek sam branio ideju da je svaka zemlja suverena da odlučuje o političkom modelu i o unutrašnjim stvarima. Isti zahtjev koji svijet postavlja prema Venecueli ne postavlja se prema Saudijskoj Arabiji. To je vrlo čudno. Želim da se Venecuela poštuje. Želim to i za Brazil", poručio je brazilski predsjednik.
Potezi Lule da Silve u prvih pet mjeseci mandata, jasno pokazuju kako predsjednik Brazila na sve načine pokušava vratiti državu na međunarodnu političku scenu. Put koji je odabrao definitivno se može opisati kao povratak "maštovitoj diplomatiji", ali isto tako, popularni Lula itekako je svjestan činjenice da je svijet u kojem danas vodi državu daleko od onog iz 2003. godine.
Na geopolitičkoj šahovskoj tabli figure su potpuno drugačije raspoređene, a u međuvremenu, Brazil je zbog niza opravdanih i potpuno neracionalnih okolnosti dugo vremena izostajao sa časova međunarodnih odnosa.
Vrijeme se nadoknaditi ne može, ali Lula da Silva je svjestan kako Brazil zaslužuje bolju poziciju. Za ostvarenje tog sna, Lula je spreman učiniti sve pa makar to bilo i učešće u igri itekako visokog rizika.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
