Distancira li se Centralna Azija od Putina: Doček i sastanci u Uzbekistanu govore mnogo toga
Kao što se i očekivalo, sastanak šefova država članica ove organizacije naročio je bio zanimljiv zbog činjenice da je na njega stigao i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin koji se, od početka ruske invazije na Ukrajinu, rijetko odlučuje na putovanja u inostranstvo.
Iako su već tokom prvog dana sastanka održani brojni sastanci kako na bilateralnom, tako i na multilateralnom nivou, ono što je mnoge zaintrigiralo jeste dijametralan pristup zvaničnika presjedniku Kine Xi Jinpingu i ruskom lideru Vladimiru Putinu.
Krenimo redom, prva razlika koju su mnogi primijetili jeste sama razlika u dočeku dvojice predsjednika. Predsjednik Xi Jinping je u Uzbekistan stigao u večernjim satima, a na aerodromu je održan cijeli performans u kojem su učestvovali brojni plesači.
Osim toga, Xi Jinpinga je na aerodromu dočekao i predsjednik države Šavkat Mirzijojev, ali i drugi uzbekistanski zvaničnici uključujući premijera Abdula Aripova i ministra vanjskih poslova Vladimira Norova.
"Prijateljstvo Kine i Uzbekistana traje više od 2.000 godina i još uvijek je prepuno snage i vitalnosti", poručio je Xi Jinping nakon dolaska.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u dnevnom terminu u Uzbekistan, ali je njegov doček na aerodromu bio znatno skromniji uz znatno manje zvaničnika iz Uzbekistana.
Također, jedna od stvari koju su mnogi primijetili jeste i ona koja se tiče sastanka Vladimira Putina s predsjednikom Kirgistana Sadirom Japarovom.
Iako je sastanak proveo u ugodnoj atmosferi i razgovoru o ekonomskoj saradnji, mnogi su primijetili kako se Putinu i ovaj put desilo slično kao na sastanku s nekim drugim liderima, a to je da je morao nekoliko minuta sačekati na njegov dolazak što se u diplomatiji često definira i kao svojevrsni znak "nepoštovanja".
Uprkos tome što je Vladimir Putin na ovom sastanku potpisao niz bilateralnih sporazuma koji se tiču saradnje Ruske Federacije sa zemljama centralnog dijela Azije, mnogi su primijetili kako je Xi Jinping na bilateralnim susretima s predsjednicima zemalja potvrdio kako će Kina igrati znatno veću ulogu u tradicionalnom "ruskom dvorištu".
Naime, Xi Jinping je uoči početka sastanka u Samarkandu održao i niz susreta s kazahstanskim zvaničnicima te je između ostalog potpisao i dokument o saradnji u pogledu sigurnosti i odbrane.
“Kina igra važnu ulogu u svijetu u mnogim dimenzijama vojne moći. Generalno, Kina želi da ima veći udio u sferi utjecaja u Kazahstanu i regionu", rekli su kazahstanski analitičari.
Osim susreta s kazahstanskim predsjednikom, Xi Jinping će u narednim danima održati i niz drugih susreta s liderima centralnoazijskih zemalja, a svaki od njih će imati jedan cilj - ojačati utjecaj Kine u ovoj regiji.
"Kina je pouzdan prijatelj i sveobuhvatan strateški partner, a odnosi Uzbekistana i Kine u potpunosti oličavaju princip međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i obostrane koristi", rekao je predsjednik Uzbekistana nakon sastanka sa Xi Jinpingom.
Slične poruke Xi Jinping je uputio i nakon sastanka s predstavnicima Mongolije, Turkmenistana i Tadžikistana.
"Kina je spremna da sa drugim zemljama Centralne Azije radi na jačanju saradnje kroz mehanizam 'Kina i pet zemalja Centralne Azije', produbljivanju saradnje u borbi protiv terorizma i zajedničkom održavanju mira", rekao je Xi.
Naravno, iluzorno je očekivati kako će Rusija preko noći izgubiti svoj utjecaj u Centralnoj Aziji. Putin je na sastancima veliku pažnju posvetio pitanjima koja se tiču isporuke gasa ovim državama, a to će svakako i u narednim godinama predstavljati osnov ruske saradnje s ovim državama.
Međutim, ukoliko se analizira doček obojice predsjednika, sam tok razgovora i dokumenti koji su potpisani, može se očekivati kako će Kina kroz godine ostvarivati sve veći utjecaj u tradicionalnom ruskom dvorištu.
Iako su Xi Jinping i Vladimir Putin ocijenili odnose zemalja izuzetno prijateljskim, te su uputili niz oštrih poruka Zapadu kao zajedničkom neprijatelju, svima je i više nego jasno kako na području Centralne Azije Moskva gubi korak za Pekingom.
U slučaju kada finansije postanu pitanje broj 1, onda je za očekivati kako će se sve više početi preispitivati prijateljstvo dvije sile sa istoka.
Ipak, u tom procesu, vrlo lako se može desiti da će za neke korake u vraćanju balansa biti isuviše kasno.
Zoran Milanović: Ako mogu Turska i Austrija biti u misiji EUFOR-a u BiH, može i Hrvatska
Mijatović se neće kandidovati za predsjednika SDP-a: "Nisu spremni za Srbina iz RS-a"
