Dodikovi pusti snovi: Rusija nema mogućnost da zatvori Ured visokog predstavnika

Dodik je u Rusiju otišao iz Srbije, gdje je stigao nakon što je posjetio Izrael. O sastanku s Putinom se ne zna mnogo, ali je Dodik odmah jednu stvar stavio u fokus.

"Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati, da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno kako on kaže nelegitimnog predstavnika", rekao je predsjednik RS-a.

Naravno, vrijedi istaći da su ovo riječi Dodika, te da se o ovom pitanju formalno nije izjašnjavao Kremlj, koji nije objavio detalje sastanka.

Ipak, Dodik je zanemario da je Rusija već jednom uradila sve da ovaj ured zatvori, ali je bila neuspješna.

Christian Schmidt kao "trn u oku" Dodiku od početka

Ako "vratimo film" na 2021. godinu, Valentin Inzko je napustio poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a Dodik je već tada govorio da se ured treba zatvoriti.

Stolica je bila prazna od maja do augusta, kada je tu sjeo Christian Schmidt, a Dodik je već tada krenuo u "ofanzivu", govoreći kako je Schmidt "nelegalni visoki predstavnik", a pri tome se pozivao na sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz juna te godine.

Naime, tada su Kina i Rusija uložile veto na rezoluciju kojom Vijeće sigurnosti pruža podršku za imenovanje Schmidta na poziciju visokog predstavnika.

PIC imenuje visokog predstavnika

Međutim, terminologija u Dejtonskom mirovnom sporazumu kaže da se visoki predstavnik imenuje u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti.

U tom smislu, kao relevantne rezolucije uzimaju se one u kojima je uspostavljen Ured visokog predstavnika, što dokazuje i imenovanje Christiana Schwarz-Schillinga 2005. godine, također bez formalne potvrde u Vijeću sigurnosti UN-a.

Drugim riječima, a kako je to pojašnjeno tokom rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a u junu 2021. godine, za imenovanje visokog predstavnika u BiH dovoljna je podrška Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Treba reći i da su Rusija i Kina u julu pokušale donijeti rezoluciju kojom bi se ukinule bonske ovlasti, a OHR zatvorio do sredine 2022. godine, ali nisu dobile podršku niti jedne druge zemlje u ovom tijelu UN-a.

Rusija ne može ništa, a OHR se neće ugasiti prije implementacije Agende 5+2

Rusija je kroz Vijeće sigurnosti UN-a već uradila sve što je u njenoj moći da opstruiše imenovanje Schmidta za visokog predstavnika, ali u tome nije uspjela.

Na kraju, Schmidt je u augustu preuzeo funkciju, a njegove odluke se poštuju širom BiH. Dokaz za to je i provođenje lokalnih izbora u oktobru 2024. godine, koji su i u RS-u provedeni po izbornom zakonu kojeg je djelomično mijenjao Schmidt.

Vrijedi podsjetiti da OHR nije "vječna institucija", na šta često podsjećaju Schmidt, ali i države poput SAD-a, Velike Britanije i drugih važnih zemalja koje su u više navrata pružile podršku Schmidtu, pa čak i za korištenje bonskih ovlasti.

OHR u BiH bi se trebao ugasiti kada se ispune uslovi iz Agende 5+2. Riječ je o: prihvatljivom i održivom rješenju pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti; prihvatljivom i održivom rješenju za vojnu imovinu; potpunoj provedbi Konačne odluke za Brčko; zaživljavanjem vladavine prava; fiskalnoj održivosti; potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju; pozitivnoj procjeni situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljenoj na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kako svi ovi uslovi nisu ispunjeni, očekuje se da će OHR nastaviti dobijati podršku svih članica PIC-a, te da će, bez obzira na Dodikove "puste snove" o utjecaju Rusije na dešavanja u BiH, visoki predstavnik ostati u našoj zemlji.