Dogovor koji stvara nelagodu i "hijo de puta" koje odjekuje hodnicima Kongresa: Sanchezov gambit
Kao što se očekivalo, Feijoo je obavio niz razgovora sa partijama koje imaju sličan ideološki narativ. Prvenstveno, kao partner, tu se našao krajnje desničarski Vox koji je, iako ne dijeli iste političke svjetonazore sa PP-om, imao za cilj svrgavanje ljevičarske koalicije sa čela Španije.
Međutim, Feijoo tokom postizbornih razgovora i pregovora o formiranju vlasti nije učinio ono što je u ovako složenoj političkoj strukturi Španije najpotrebnije - nije dobio adekvatnu i dovoljnu podršku stranaka koje predstavljaju autonomne zajednice, prije svega Baskijaca i Katalonaca.
Nakon dva pokušaja tzv. investiture, odnosno imenovanja za mandatara vlade u Kongresu Španije, opozicija je i zvanično izgubila šansu da formira vlast, a kralj je štafetu predao dosadašnjem premijeru i lideru Socijalističke radničke partije Španije (PSOE) Pedru Sanchezu.
Ono što je od ranije bilo poznato jeste da je Sanchez za formiranje vlasti imao podršku ljevičarske koalicije Sumar koju predvodi njegova dugogodišnja saradnica u vladi Yolanda Diaz. Međutim, za formiranje vlasti Sanchez je trebao dogovor i sa predstavnicima Baskije, Katalonije i drugih manjih zajednica što je ujedno i značilo da će morati pristati na određene uslove koji će se nametati iz Barcelone, odnosno Vitorie-Gasteiz.
U slučaju Katalonaca, ispostavit će se kako će upravo ti uslovi za Sancheza značiti otvorena vrata za formiranje vlasti, ali i velike probleme u budućem vladanju Španijom.
Amnestija je unijela nemir
Od početka pregovora o formiranju vlasti, postalo je jasno kako će najveću energiju aktuelni premijer Pedro Sanchez morati uložiti u pregovore sa Juntsom, katalonskom strankom koja je nakon posljednjih izbora dobila sasvim dovoljno glasova da predstavlja značajan faktor u eventualnom formiranju vlasti.
Predsjednik ove stranke, Carles Puigdemont, bio je jedan od onih koji su organizovali referendum o nezavisnosti Katalonije 2017. godine. Nakon neuspješnog referenduma, brojni katalonski zvaničnici su uhapšeni, a Puigdemont i njegovi bliski saradnici pobjegli su u Brisel gdje se nalaze do danas, a odakle na neki način pokušavaju i dalje upravljati političkim procesima u Kataloniji, ali i u ostatku Španije.
Nakon izbora, Puigdemont je izjavio kako će podržati vladu koju bi eventualno mogao formirati Pedro Sanchez, ali uz jasne uslove. Jedan od tih uslova bio je i usvajanje Zakona o amnestiji koji bi značio prekid svih krivičnih postupaka protiv organizatora referenduma o nezavisnosti Katalonije, što bi stvorilo i pretpostavku za njihov povratak u Španiju.
Ovaj uslov od samog početka odjeknuo je španskom političkom scenom kao eksplozija, a predstavnici opozicije jasno su poručili Sanchezu kako ne smije pristati na uslova Katalonaca te da amnestija ujedno znači i kršenje Ustava i da predstavlja izdaju države.
Nakon višesedmičnih pregovora, Sanchez je objavio informaciju kako je PSOE postigao sporazum sa Juntsom. Katalonci su najavili kako će podržati Sancheza, a Španija je proključala. S obzirom na to da je sporazum značio i najavu usvajanja Zakona o amnestiji, širom Španije organizovane su demonstracije na kojima je učestvovalo nekoliko hiljada građana.
Sancheza su optužili za izdaju, a pojedini opozicioni političari išli su toliko daleko da su poručili premijeru kako bi državu trebao napustiti u gepeku, baš kao što je to uradio i njegov kolega Carles Puigdemont.
S druge strane, Puigdemont, Sanchez i drugi partneri pozdravili su potpisivanje sporazuma te su poručili kako Španija ulazi u novu političku eru.
"Sporazum ima za cilj da pruži stabilnost četverogodišnjoj vladi. Zakon o amnestiji je dogovoren. Sporazum na četiri stranice ima za cilj otvaranje nove faze i doprinijet će rješavanju historijskog sukoba oko političke budućnosti Katalonije", rekao je sekretar Socijalističke radničke partije Španije (PSOE) Santos Cerdan.
Nakon što je potpisao sporazum sa Juntsom, Sanchez je isto učinio i sa predstavnicima Baksijske nacionalne stranke te Kanarskom koalicijom. Svaka od strana u sporazumu zahtijevala je određene ustupke, a Sanchez je pristao na sve. Da će se držati dogovora, dokaz je bila i sjednica Kongresa Španije gdje je vladajuća PSOE uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o amnestiji.
"Ovaj zakon amnestira akte koji su proglašeni ili su klasifikovani kao zločini ili kao ponašanje kojim se utvrđuje administrativna ili računovodstvena odgovornost, vezano za konsultacije održane u Kataloniji 9. novembra 2014. i referendum od 1. oktobra 2017. (koji su proglašeni neustavnim u presudama Ustavnog suda 31/2015, od 25. februara i 114/2017, od 17. oktobra), koji je sačinjen u periodu od 1. januara 2012. godine, godine u kojoj se odvija proces nezavisnosti, do 13. novembra 2023. godine", navodi se u dijelu Zakona.
Prema pisanju španskih medija, ovakav zakon će značiti oslobađanje od krivice više od 300 osoba koje su se sumnjičile za organizaciju referenduma o nezavisnosti Katalonije.
"Dakle, ovim zakonom o amnestiji, Kongres još jednom pribjegava ustavnom mehanizmu koji jača vladavinu prava kako bi pružio adekvatan odgovor više od deset godina nakon početka procesa nezavisnosti. Na taj način, kada Kongres preuzme ovu odluku o zakonodavnoj politici, ne samo da ne zadiru u druge prostore, već, naprotiv, i koristeći svoje ovlasti, pretpostavljaju najbolji mogući način za rješavanje, iz politike, političkog sukoba", piše El Pais.
Šta čeka Sancheza i Španiju?
Dok su iz opozicije najavili kako će ovakvo zakonsko rješenje osporiti pred španskim sudovima, ali i u Evropskoj uniji, Sanchez je samouvjereno nastavio pripremanje za sjednicu na kojoj se trebala razmatrati odluka o formiranju vlade.
Nakon žustre rasprave, u kojoj je predsjednica Madridske regije Isabel Ayuso Sancheza nazvala i "hijo de puta" (prevod vjerovatno nije potreban) te nakon Sanchezovog govora u kojem je govorio o razlozima zašto je potrebno formirati ljevičarsku vladu, parlament je sa 179 glasova za izglasao formiranje vlade.
Premijera su na tom putu, kao što su obećali, podržali Katalonci, Baskijci i predstavnici Kanarske koalicije čime je Sanchez savladao i posljednju prepreku za novi mandat.
Međutim, ono o čemu se najviše priča jesu eventualne posljedice koje Sanchezovi dogovori sa Kataloncima i drugim zajednicama mogu značiti za budućnost Španije.
Tim povodom, za Klix.ba je govorila španska politologinja Berta Barbet Porta koja se osvrnula na ključne dijelove Sanchezovog sporazuma sa Juntsom.
"Glavni utjecaj ovog zakona je da će to biti prvi put od tranzicije ka demokratiji da se koristi ovaj oblik pomilovanja. Pomilovanje već osuđenih osoba koje je ranije dogovoreno sa ERC-om (Republikanska ljevica Katalonije) korišteno je u nekoliko navrata, ali ovaj oblik pomilovanja, prije suđenja, nije u širokoj upotrebi, a neki su izrazili zabrinutost da li je ustavan. Ne mogu to da komentarišem, jer nisam stručnjak. Osim tog pravnog pitanja, neki ljudi to doživljavaju kao uvredu, jer će oni koji su ranije bili pomilovani, biti u zatvoru neko vrijeme, a oni amnestirani novim zakonom neće", rekla je Porta.
S obzirom na proteste koji su organizovani nedugo nakon što je Sanchez potpisao sporazum, sa sagovornicom smo razgovarali i o tome koliko ovakva dešavanja mogu dugoročno uzdrmati Španiju.
"Protesti nisu nužno opasni. Oni su oblik učešća koji bi mogao biti dobar za demokratiju. Najveći rizik je dovođenje u pitanje legitimiteta vlasti, posebno ako to stvara posljedice u ponašanju građana. Teško je procijeniti vjerovatnoću ove dinamike, ali ne bih rekla da je rizik visok. Ipak, to je nešto zbog čega treba biti zabrinut u smislu političke polarizacije", mišljenja je sagovornica.
Jedno od pitanja koje se također nameće jeste i učešće Carlesa Puigdemonta u političkom životu Španije. Kada se Zakon o amnestiji usvoji, to će ujedno značiti i da Puigdemont ima priliku za povratak u Španiju.
"Teško je procijeniti šta će Puigdemont učiniti. Vjerovatno će se kandidirati za svoju stranku na katalonskim izborima, ali nisam sigurna da će postići sjajne rezultate, jer je njegov glavni adut, nespremnost na pregovore sa državom, jasno ugrožen sporazumom. Tako bi njegova popularnost među separatistima mogla biti oslabljena", mišljenja je politologinja.
Osim dijelova sporazuma koji se odnose na politička pitanja, Sanchez je sa Kataloncima i Baskijcima dogovorio i niz ekonomskih i drugih mjera.
"Finansijski sistem autonomnih regija uključenih u normalnu klauzulu je prilično pitanje koje treba reformisati u budućnosti, jer upravo sada generiše mnogo neizvjesnosti i nejednakosti. U tom smislu, sporazum sa katalonskom vladom bi mogao pomoći da se ublaži dio duga koji je autonomna regija stvorila i koji se ne može lako riješiti trenutnim ekonomskim alatima. Ipak, ako se to rješenje primjenjuje samo na određene regije, a ne na druge, to će stvoriti određenu nepravednost. Rješenje će očigledno morati značiti da svi regioni imaju koristi od istih sistema, te da su ti sistemi jasni i lako predvidljivi. Slučaj Baskije je drugačiji, jer je njihov sistem finansiranja drugačiji i očigledno stvara nejednakosti. Međutim, to je također slučaj kojim se nijedna vlada do sada nije htjela baviti, jer bi bio nepopularan među baskijskim stanovništvom", pojašnjava Porta.
Kada je riječ o najavama opozicije da će blokirati zakonska rješenja o amnestiji, Porta naglašava kako za to ne postoji nikakva mogućnost.
"Ustavno, oni nemaju alate da blokiraju dogovor. Dakle, svaka stvarna blokada bi morala biti neustavna, što bi bio vrlo opasan put za koji je malo vjerovatno da će se dogoditi. Oni će, međutim, imati čvrst stav protiv vlade i vjerovatno će djelovati vrlo ujedinjeno protiv njenih odluka, ali, opet, to je dio načina na koji demokratija funkcioniše", mišljenja je.
Na kraju razgovora, osvrnuli smo se i na dalje djelovanje Juntsa i Baskijske nacionalističke stranke. Iako su podržali Sancheza u formiranju vlasti, evidentno je kako zvaničnici iz Katalonije i Baskije neće odustati od usvajanja i svih drugih zahtjeva koji su postavljeni pred PSOE i druge ljevičarske stranke.
S tim u vezi, postavlja se pitanje da li će Junts nakon formiranja vlade biti u prilici postavljati i dodatne uslove te koliko će takvo djelovanje predstavljati problem za funkcionisanje vlade.
"To će zavisiti od toga kakva će Juntsova strategija biti, što trenutno nije jasno jer nemaju jasnog vođu, niti imaju jasnu platformu na kojoj bi djelovali nakon što je njihov raniji stav o nepostizanju sporazuma doveden u pitanje. Ako na kraju ublaže svoj stav i pregovaraju o redovnim zakonima, vlada će biti komplikovana za upravljanje, ali izvodljiva jer će koalicija biti slična onoj prethodne vlade. Međutim, ako Junts odluči da ne ublaži stav i zatraži referendum u zamjenu za njihovu podršku vladi, tada vlada vjerovatno neće moći donijeti bilo kakav zakon", zaključuje u razgovoru za Klix.ba politologinja Berta Barbet Porta.
Iako je Sanchez iza sebe ostavio veći dio posla te će se u narednom periodu posvetiti kadrovskim rješenjima za vlast, jasno je kako PSOE, koaliciju Sumar i druge partnere u vlasti čeka izuzetno težak period.
Katalonci neće odustati od amnestije, Baskijci od brojnih ekonomskih povlastica, a pritisak opozicije rast će iz dana u dan. U takvom odnosu snaga premijer Španije Pedro Sanchez naći će se u situaciji gdje će morati donijeti izuzetno teške odluke. Kada se pogleda politička scena i odnos snaga među strankama, pitanje je uopće da li Sanchez i ima drugog izbora. Teške odluke sa sobom nose i veliki rizik, ali aktuelni premijer djeluje da je za sada spreman podnijeti pritisak.
