Don je u strahu: Nakon Kurska, Putin više ne vjeruje nikome, a vlast povjerava lojalnim tjelohraniteljima
To je također dovelo do daljnjih promjena u ruskoj strukturi moći, gdje vojska nastavlja gubiti svoje pozicije. Vladimir Putin povjerio je svom savjetniku i bivšem tjelohranitelju Alekseju Djuminu nadzor nad "antiterorističkom" operacijom u Kurskoj oblasti.
Prema ruskoj stranici Vazhnye istorii, to pokazuje da Putin nema povjerenja u ruski Glavni štab ili rusko Ministarstvo odbrane, koje bi inače trebalo biti zaduženo za vođenje tamošnjih borbi.
Tome je pridonijela i činjenica da je načelnik Glavnog štaba Valerij Gerasimov ignorirao upozorenja o koncentraciji ukrajinskih trupa u blizini granice s Kurskom oblašću, zbog čega ga je Putin kritikovao.
Postalo je jasno kako Putin favorizira ljude iz svoje okoline nauštrb onih koji su zaduženi za to pitanje. Prema Institutu za proučavanje rata, prelazak Kremlja na ljude poput Djumina, kojem Putin vjeruje, i druge sigurnosne službenike s vezama s tajnim službama sugerira da su to ljudi koje Kremlj vidi kao garanciju sigurnosti.
Vazhnye istorii primjećuje je da je Kremlj sve više fokusiran na održavanje stabilnosti. Institut za proučavanje rata istakao je da Putin pokušava držati pod svojom kontrolom, posebno vrh vojske, što je počeo činiti nakon prošlogodišnje pobune Jevgenija Prigožina i njegove Wagner grupe.
Djumin, koji ujedno ima i civilnu dužnost sekretara Državnog vijeća, radio je i u Ministarstvu odbrane, ali odluka da mu se povjeri nadzor nad operacijom u Kurskoj oblasti kadrovski nema smisla, jer je bilo sposobnijih ljudi u ministarstvu.
"To pokazuje da Putin ne vjeruje Glavnom štabu i da se u kriznoj situaciji oslanja samo na nekoga ko mu je lično lojalan", rekao je izvor upoznat sa situacijom za Vazhnye istorii.
No, pitanje je do čega će dovesti Djumin nadzor. Ne možemo zaboraviti koliko su tragične bile posljedice za naciste u januaru 1945. kada je Heinrich Himmler postavljen na čelo polumilionske grupe armija Visla. Nakon nekoliko fatalnih neuspjeha, morao ga je zamijeniti Gotthard Heinrici, koji je uspio usporiti sovjetsko napredovanje.
Tjelohraniteljski klan i sporovi oko kompetencija
Slični koraci stvaraju napetost u ruskoj strukturi moći i remete ravnotežu pojedinih stubova moći. Djumin se tako našao u sukobu s ruskom vladom, u sporu je s prvim sekretarom šefa predsjedničke administracije Sergejem Kirilenkom. Rad Državnog vijeća, čiji je sekretar Djumin, trebao bi nadzirati jedan od odjela predsjedničke administracije, koji je vodio Kirilenkov čovjek.
Slične priče ne događaju samo u vojnoj sferi. Bivši Putinov pomoćnik Dmitry Mironov sada je odgovoran za sva ključna imenovanja. Jačanje položaja bivših Putinovih tjelohranitelja već je dugo izvor sukoba u ruskom elektroenergetskom sistemu, jer istiskuju one koji su čekali napredovanje.
Promjene u FSB-u
Borba za vlast odvija se i u tajnoj službi FSB. Dugogodišnji šef FSB-a Alexander Bortnikov odlazi u penziju ove godine. Sada se vodi sukob između njegovog prvog sekretara Sergeja Koroljova i šefa protuobavještajne službe Vladislava Menščikova.
Iako bi Koroljov logično trebao zauzeti njegovo mjesto, to možda neće biti slučaj, rekao je Andrej Soldatov, novinar portala Agentura.ru.
"Predlažu Koroljova za unapređenje po inerciji, jer su šefovi FSB-a došli iz privrednog sektora. Ali sada su se prioriteti promijenili - važnost kontrole oligarha je nestala. Sada je ključno pitanje nadzor nad vojskom i vojno-industrijskim kompleksom te borba protiv diverzanata i terorista, što je Menščikovljev zadatak. Zato ima šanse", smatra Soldatov.
Soldatov je dodao da budući da se o takvim imenovanjima odlučuje u jednoj glavi (Putinovoj), "pokušavati ih predvidjeti je nezahvalan posao":
Promjene pokazuje i slabljenje bivšeg sekretara Vijeća sigurnosti Nikolaja Patruševa. Iako je 2008. godine napustio čelo FSB-a, i dalje je imao golem utjecaj. Mnogi njegovi ljudi radili su u tajnoj službi. Utjecaj je izgubio nakon što je premješten na mjesto savjetnika u mornarici.
Jedan od ključnih generala Patruševljevog tima i cijelog FSB-a, šef službe za zaštitu ustavnog poretka Aleksej Sedov, koji će ove godine napuniti 70 godina, najvjerojatnije će napustiti svoju dužnost. Borba za njegovo mjesto već je počela.
Ivan Tkačev, koji je šef Odjela K koji je služio za borbu protiv nepoželjnih osoba, mogao bi postati šef Odjela zaduženog za progon opozicije i eliminaciju Putinovih političkih protivnika.
Iza njega je, pak, čelnik Rosnjefta Igor Sečin, čiji utjecaj opada, kao i ostalih dugogodišnjih Putinovih saradnika iz KGB-a koji su na čelu Rostecha, Transnjefta i Gazproma. Samo Sergej Chemezov, šef Rostecha, koji je glavni proizvođač oružja, zadržava svoj utjecaj.
Prijeti haos
Vazhnye istrorii upozoravaju da poremećaj strukture vlasti prijeti haosom.
"Vladimir Putin je u 25 godina neograničene vlasti uništio sve institucije koje osiguravaju stabilnost države u razvijenim zemljama - poštene izbore, nezavisne sudove, slobodne medije." Prava moć u Rusiji pripada nekoliko klanova Putinovih prijatelja i kolega, koji su dugi niz godina igrali ulogu višeg vodstva i rješavali sporove između vođa klanova.
U stvarnosti je riječ o mafijaškom sistemu, istaknuo je jedan od izvora Vazhnye istrorii.
"Tamo gdje su državne institucije slabe, pojavljuje se mafija i o svemu odlučuju capo. Srednjoročno, ali ne i dugoročno. U krizama dolaze do izražaja ranjivosti takvih struktura - vođe klanova stare i slabe, što povećava konkurenciju i zaoštrava sukobe. U stara vremena bi ih vrhunski kapo sravnio, ali don (Vladimir) je star, ne vjeruje nikome i zaokupljen je jednim ratom koji već dugo ne ide po njegovom scenariju", zaključuje Vazhnye istrorii.
