Duhovi hladnog rata iznad Pentagona: Put do Marsa kao prečica do Rusije preko satelita
Sada tako davne 2019. godine u bazi Marinskog korpusa u San Diegu pred okupljenim vojnicima Donald Trump je rekao: "Pustite Ruse i njihove rakete, mi idemo na Mars".
Na ovu izjavu je kao po običaju ismijavanje bilo glavna reakcija i komentar, a onda je Trump formirao Svemirske snage SAD-a kao zaseban vid vojske.
Prateći taj tempo tada još uvijek ne tako poznata kompanija SpaceX 2019. godine lansira svoju prvu ljudsku posadu da bi kasnije formirala Starlink kao najveći telekomunikacijski podvig globalnog i satelitskog interneta.
Svi gore navedeni, a kasnije će se pokazati kao ključni događaji, desili su se prije šest godina. Danas kompanija SpaceX ima više od 7.000 lansiranih satelita na svim orbitama, a ima i direktora koji je u prvom redu do predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovio da želi na Mars pobosti američku zastavu. Kompanija SpaceX u tom američkom snu o Marsu, koji ima vojnu i civilnu komponentu, može imati najznačajniju ulogu.
NASA out SpaceX in
Koncept vojne industrije u SAD-u odavno je usmjeren isključivo samo na materijalnu dobit, koja je jednako preskupa za svoju kako i za druge države. Dakle, svaka vojna kompanija SAD-u gotovo svaki vojni program precjenjuje svoju tehnologiju, što je u segmentu zrakoplovstva naročito "papreno".
Koliko je skup američki svemirski program u 21. stoljeću, ukazuje i činjenica da NASA većinu svojih raketnih motora kupuje od ruskih kompanija. Jednostavno, ruski motori ostvaruju dovoljnu propulziju i traženi potisak sa značajno nižom cijenom u odnosu na američke kompanije.
I tu na scenu stupa SpaceX kompanija i njen ekstravagantni vlasnik Elon Musk, koji je iskoristio priliku da na mala vrata uđe u svijet svemirske tehnologije. Danas je SpaceX kompanija koja je ovladala razvoje svemirskog programa tako da bude finansijski prihvatljiv, da bude lišen dugih procedura nabavke od čega pati vojna industrija i konačno da bude u službi ispunjavanja svake želje Donalda Trumpa bez diskusija i studija o isplativosti.
Sve ovo će osjetiti i već počinje da osjeća NASA koja je od nastanka odnosno 1959. godine bila nosilac državnog razvoja svemirske tehnologije. Najnovijim memorandumima racionalizacije Trump je NASA-i uskratio 1,2 milijarde dolara u projektima koji su ocijenjeni neperspektivnim. Dodatno, NASA je tražila povećani budžet u 2025. godini od 27 milijardi dolara, ali je i tu iznos smanjen na 25 milijardi.
U takvim uslovima, sa Elonom Muskom na čelu Ureda za učinkovitost vlade, moć i značaj NASA-e bi u budućnosti mogli biti preneseni na privatne kompanije.
Svemirska trka i Mars
Najavljujući eru odbrambenog konzevrativizma i izolacionizma, Donald Trump prilično često citira Ronalda Regana kao primjer koji je za njega urnek rada i planiranja. U svom nedavnom obraćanju Donald Trump se zalagao za obnovu sistema protivbalističke odbrane i kreiranje američkog pandana izraelskog sistema "Željezna kupola".
Ovakve teze mogu značiti nekoliko stvari, a prva od njih je priznanje Rusima da su opet kao u oktobru 1957. godine lansiranje prvog satelita Sputnjik-1, napravili snažan iskorak u raketnoj tehnici i da je vrijeme za novi sporazum o razoružanju s obzirom da su iz prethodnih svi istupili.
Šta može pokušati Trump zajedno s Muskom kako bi primorao Putina za pregovore o razoružanju i kupio vrijeme da pripremi svoj Globalni raketni štit za prijetnju hipersoničnih raketa i njihovih vozila?
Može pokušati ono što je pokušao i uspio Ronald Regan proglašavanjem Strateške odbrambene inicijative (SDI) odnosno "Rata zvijezda" 1983. godine. Regan je najavio program kojim će brojnije ruske interkontinentalne balističke rakete uništavati laserski naoružanim satelitima prije nego li rakete i uđu u srednji kurs.
Posljedice tog čina su da se ni danas ne zna koliko je milijardi utrošeno u program SDI, ali su Sovjeti sa Mihailom Gorbačovom na čelu "zagrizli udicu" i ušli u vrtlog neviđenog izdvajanja sredstava u odbranu. U toj trci Sovjeti su se ugušili, a kasnije i implodirali dok program SDI nikada nije dovršen.
U konturama tih nastojanja da kontrira ruskim tehnološkim probicima u oblasti raketne tehnike, Trump traži prostor na Grenlandu za nove radare za rano upozoravanje, povećava broj satelita za rano upozoravanje i traži od Evrope da zavuče ruke duboko u džepove.
Na tom planu su i planirane naftne sankcije, ukrajinsko uništavanje rafinerija, gubitak plinskog tržišta u Evropi a sve s ciljem slabljenja ruskih ekonomskih prilika kojima bi onemogućilo finansiranje novih tehnologija sa sovjetskim datumima.
Ali za razliku od Regana, današnje SAD i Donald Trump imaju i Kinu u dvorištu što traži novi pravac djelovanja, kao dodatna i alarmantno otežavajuća okolnost.
Rialda Karahasanović o majčinstvu: Muž mi ne pomaže, već se bavi svojim djetetom
