Dunja Mijatović upozorila Evropu: Na granici Grčke imamo nezapamćenu humanitarnu krizu
Kako je rekla Mijatović, stanje ljudskih prava na granici između Turske i Grčke gdje su hiljade ranjivih muškaraca, žena i djece zarobljeni između granica bez pristupa pomoći ili mogućnosti traženja međunarodne zaštite predstavlja nezapamćenu humanitarnu krizu. Sada su, poručuje ona, potrebne hitne akcije da se situacija ne pogorša.
"Mora se učiniti sve da ne eskalira nasilje u pograničnom području, uključujući i osiguravanjem da se organi za provođenje zakona suzdrže od upotrebe pretjerane sile. Treba poduzeti sve mjere za procjenu potreba zaštite onih koji su zarobljeni i osigurati pristup azilu onima kojima je pomoć potrebna. Pozivam Grčku i Tursku, kao i sve ostale uključene zemlje članice, da osiguraju da se humanitarna pomoć odmah pruži izbjeglicama, azilantima i migrantima zarobljenim na granici, kako bi se ublažila patnja ljudi uhvaćenih u politička previranja", poručila je Mijatović.
Države članice, navodi, trebale bi se suzdržati od bilo kakvog daljnjeg djelovanja koje dovodi do toga da ranjivi ljudi završe u humanitarnim i ljudskim pravima.
"Posebno me zabrinjava potpuno zatvaranje graničnih prijelaza u Grčkoj, koje slijede ostale države članice. Također sam zabrinuta zbog postupaka Turske posljednjih dana koji su ohrabrili ljude da se presele na granicu i ostavili ih u ovoj situaciji. Što se tiče situacije u Egejskom moru, alarmiraju me izvještaji da neki ljudi u nevolji nisu spašeni, dok su drugi gurnuti natrag ili ugroženi. Podsjećam da je zaštita života onih koji su u nevolji na moru jedna od najosnovnijih dužnosti koje se moraju pridržavati, a kolektivni protjerivanja predstavljaju ozbiljna kršenja ljudskih prava", istaknula je Mijatović.
Navodi da je zabrinuta i zbog izvještaja o budnosti na grčkim otocima, te dodaje da vlasti imaju jasnu dužnost da spriječe nasilje i zastrašivanje nad izbjeglicama, azilantima i migrantima.
"Države članice također moraju osigurati da novinari mogu slobodno i sigurno izvještavati o situaciji. Pored neposrednih mjera koje je potrebno hitno poduzeti, neophodno je i više strukturnih akcija. Povećavanje granične kontrole ne može biti jedini odgovor. Solidarnost među državama članicama sada je presudnija nego ikad. To bi se trebalo fokusirati na izgradnju dodatnih kapaciteta za pošteno i brzo rješavanje zahtjeva za azil, ali i na podjeli odgovornosti za prijem onih kojima je potrebna zaštita. To bi se, prije svega, trebalo proširiti na Tursku. Turska je trenutno zemlja u kojoj se nalazi najveći broj izbjeglica širom svijeta i tako je već dugi niz godina. Napori da se podijeli odgovornost sa Turskom, posebno u smislu da se osigura da se oni koji se tamo ne mogu adekvatno zaštititi budu krajnje neadekvatni. Više od milion Sirijaca u očajnoj su humanitarnoj situaciji na turskoj granici, potreban je mnogo snažniji odgovor", pocrtala je Mijatović.
Naglasila je da se solidarnost mora proširiti i na Grčku kako bi se ublažio pritisak na kopno gdje su i prijemni kapaciteti ograničeni.
"Nema više vremena za politička prepirka oko preseljenja nekoliko desetaka azilanata tu i tamo. Razgovori trebaju biti oko vrlo velikog broja ako pojmovi solidarnosti i podjele odgovornosti imaju bilo kakav značaj. Tokom godina, izbjeglice, azilanti i migranti korišteni su kao zalagaonice za postizanje domaćih ili geopolitičkih ciljeva svih uključenih država. To je protivno ideji ljudskih prava i vrijednostima koje nas ujedinjuju. Odgovor koji danas vidim prijeti da će iskoristiti cijeli sistem zaštite koji je Evropa mukotrpno izgradila tijekom mnogih desetljeća. Još nije kasno da se preokrene trenutni tok djelovanja i očuva dostojanstvo i humanost", stav je Dunje Mijatović.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
