Najmanje jedan od terorista koji su izvršili napad u Beču od ranije je bio poznat tamošnjoj policiji. Dvadesetogodišnjak koji je ubijen u ponedjeljak navečer dospio je u fokus sigurnosnih službi jer je nekoliko puta neuspješno pokušavao napustiti zemlju kako bi se priključio takozvanoj Islamskoj državi. Međutim, vlasti očito nisu vjerovale da je on u stanju izvesti teroristički napad, piše DW.
Slične greške su se dogodile i u Nemačkoj. Prema poslednjim podacima od 1. septembra 2020, nemačke službe bezbednosti su registrovale 627 potencijalnih terorista. Među njima je bio i 20-godišnji Sirijac Abdullah al-H. za kojeg se navodi da je 4. oktobra u Drezdenu kuhinjskim nožem napao i teško ozlijedio jedan homoseksualni par. Jedan od napadnutih muškaraca ubrzo je i preminuo.
Vlasti smatraju da je "i dalje visok nivo prijetnje u Njemačkoj. Njemačka je i dalje u neposrednom ciljnom spektru terorističkih organizacija." Služba za zaštitu ustavnog poretka je početkom jula 2019. objavila izvještaj o osujećenim terorističkim planovima za izvršenje napada, koji su pokazali postojeći potencijal te opasnosti.
Njemačka tajna služba smatra da su "pojedinci nadahnuti terorističkim organizacijama" posebno opasni, jer ih je, kako je istaknuto, teško unaprijed identificirati.
Ko je potencijalni terorista? Izraz potencijalni terorista skovan je u policijskim krugovima. Sada pak za to na nacionalnom nivou postoji usaglašenja definicija. U njoj se pomalo nespretno kaže: „Potencijalno opasna osoba je ona za koju određene činjenice opravdavaju pretpostavku da će počiniti politički motivirana krivična djela od velike važnosti". U te činjenice se, prije svega, ubrajaju saznanja sigurnosnih službi ili policijskih odjela državne sigurnosti.
Potencijalni teroristi ne mogu se pritvarati sve dok ne budu osuđeni za krivično djelo. Njemački Zakon o sigurnosti, a prije svega Krivični zakon, zasniva se na krivičnim djelima, a ne na uvjerenju ili opasnosti.
Međutim, članstvo u terorističkoj organizaciji slovi kao krivično djelo. Zabranjeno je i "pripremanje i podržavanje teških krivičnih djela protiv države".
Potencijalni teroristi i "relevantne osobe" Pored potencijalnih terorista, sigurnosne službe imaju u vidu i skoro 500 "relevantnih osoba". To mogu biti vođe, pristalice ili akteri unutar terorističkog spektra za koje također postoji prognoza da bi mogli podsticati ili podržati počinjenje terorističkih napada. Tu može biti riječi o osobama koje su u pratnji onih koji predstavljaju potencijalnu sigurnosnu opasnosti ili osobe koje imaju kontakt s njima.
Od više od 300 džihadista, pripadnika IS-a, koji su se iz Sirije i Iraka vratili u Njemačku, od 1. jula je njih 109 okvalifikovano kao potencijalni teroristi, a 90 kao "relevantne osobe".
Savezna vlada procjenjuje da se islamistički terorizam u Njemačkoj može nadograditi na potencijal od skoro 30 000 ljudi. Većina njih, dobrih 12.000, dolazi iz salafističkog spektra, koji još uvijek predstavlja okosnicu za nasilni džihadizam.
Kako se postupa sa potencijalnim teroristima? Svaki potencijalni terorista ponaosob je procijenjen od strane sigurnosnih službi. Prema toj procjeni se poduzimaju i različite mjere. Policijske službe pak nerado daju informacije o svom katalogu mjera. No, sigurno je da se taj spektar kreće od takozvanog "upozoravanja potencijalnog teroriste" do tehničkih metoda praćenja i danonoćnog nadzora od strane policijskih snaga.
Prilikom „upozoravanja potencijalnog teroriste" ta osoba se obavještava da je u fokusu policije i da policija ozbiljno shvata tu situaciju. Kompletan nadzor, s druge strane, vrlo je intenzivan od strane policijkog osoblja. Prema podacima Službe za zaštitu ustavnog poretka, za jednu takvu osobu bilo bi potrebno 25 do 30 policajaca. Zbog toga se ta praksa provodi samo u pojedinačnim slučajevima.
U slučaju atentatora iz Dresdena, odustalo se od danonoćnog nadziranja. Abdullah al-H. je tek krajem septembra, kratko prije izvršenja napada, pušten iz zatvora. On je odslužio kaznu i čak je učestvovao u programu deradikalizacije. Ipak, vadesetogodišnjaka su i dalje smatrali radikaliziranim i opasnim.
Zbog toga je ovom Sirijcu određena mjera da se svakodnevno mora javljati policiji. Služba za zaštitu ustavnog poretka je ispred ulaza zgrade u kojoj je živio postavila skrivenu kameru. No, uposlenicima ove službe je promakla činjenica da je on u jednoj robnoj kući u Dresdenu dva dana prije napada kupio dva kompleta noževa.
Hoće li potencijalni teroristi biti protjerani iz Njemačke? Nakon terorističkih napada se uvijek iznova razvije debata o deportaciji potencijalnih terorista. Tako je, primjerice, nakon napada nožem i ubistva u Dresdenu, ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer naglas razmišljao o suspenziji zabrane deportacije u Siriju za one koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Osim temeljnog pitanja da li je moralno opravdano protjerivanje u ratnu zonu onih koji nisu pravomoćno osuđeni, kod deportacija u Siriju prisutan je i niz praktičnih problema. Na prvom mjestu: Berlin nema diplomatske odnose s Damaskom. To znači da ne postoje službeni kanali do tamošnjih vlasti.
Sve u svemu, osobe koje ugrožavaju sigurnost svakako se deportuju iz Njemačke. Od 2017. godine je statistički zabilježena ta učestalost. Do kraja 2019. je riječ o tačno 93 potencijalne teroriste i "relevantne osobe".
Deportacije su često teške i dugotrajne. To pokazuje i primjer Anisa Amrija, atentatora na Breitscheidtplatz u Berlinu, što je najozbiljniji islamistički teroristički napad u Njemačkoj, koji se dogodio u decembru 2016. godine sa ishodom od 12 mrtvih.
Njegovo protjerivanje njemačkim vlastima nije pošlo za rukom i zbog toga što je Amri posjedovao najmanje 14 različitih identiteta. Zbog toga njemačke vlasti nisu uspjele blagovremeno dobiti potrebnu dokumentaciju iz Tunisa. Ona je u Berlin stigla tek dva dana nakon napada.
Osim toga: Većina potencijalnih terorista ionako posjeduje njemački pasoš.
Sankcionisani Vlatko Vukotić: Prepisujem im tri kredita i automobil star 22 godine
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
