Ipak, u razgovoru sa ovim ljudima, većina njih na pomen BiH u istom trenutku, skoro po inerciji, izgovara ime jedne osobe: "Tito!“
Zatim slijede dizanje palca gore, odobravanje glavom i slične geste kojima žele pokazati svoje divljenje prema liku i djelu nekadašnjeg lidera bivše Jugoslavije.
Brojni Egipćani pamte da su Jugoslavija i njihova zemlja bile članice Pokreta nesvrstanih. Ovu organizaciju je činilo više zemalja koje su smatrale sebe zvanično neujedinjenima sa jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Na Brijunima su još 1956. godine Tito, egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser i indijski premijer Jawaharlal Nehru potpisali tzv. Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo: "Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom".
Uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, u septembru 1961. godine u Beogradu je održana prva zvanična konferencija Pokreta nesvrstanih.
Na njoj su bili predstavnici 25 zemalja – po 11 iz Azije i Afrike zajedno sa predstavnicima Jugoslavije, Kube i Kipra.
Uz Tita, Nehrua i Nasera učestvovali su i drugi istaknuti svjetski lideri koji su zaslužni za stvaranje Pokreta nesvrstanih, kao što je Sukarno, predsjednik Indonezije.
Moskva, koja se protivila pokretu nesvrstanih, na dan otvaranja beogradskog skupa izvršila je nuklearnu eksploziju u udaljenim područjima.
Sljedeći sastanak Pokreta nesvrstanih održan je upravo u Kairu 1964. godine. Na ovu konferenciju došli su predstavnici 46 država, dok su većina novih članova bile afričke zemlje koje su tek stekle nezavisnost.
