Putinov dragulj
40

Eksplozija koja se čula do Kremlja: Zašto je Krimski most toliko važan za Rusiju?

S. Š. U.
Izvor: Twitter
Izvor: Twitter
Devetnaest kilometara dug i viši od Kipa slobode, Kerčki most do okupiranog poluostrva Krim bio je dragulj u kruni infrastrukturnih projekata Vladimira Putina - opisan u ruskim medijima kao "projekat stoljeća".

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 15. maja 2018. godine otvorio Kerčki most vozeći narandžasti kamion Kamaz, bila je to prilika da se hvali njegovim značajem.

"U različitim historijskim epohama, čak i pod carskim sveštenicima, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta. Onda su se vratili ovoj ideji 1930-ih, '40-ih, '50-ih godina. I konačno, zahvaljujući vašem radu i vašem talentu, dogodilo se čudo", kazao je tada Putin.

Snažno branjen od početka ruske invazije na Ukrajinu, smatran je dovoljno važnim da je zvanična Moskva upozorila na posljedica ukoliko most bude meta, no jutros, u okolnostima koje su još uvijek nejasne, ogromna eksplozija potresla je Kerčki most, urušivši dio kolovoza u Kerčki moreuz te zapalivši cisterne s gorivom u vozu koji je prelazio drugi željeznički raspon mosta.

Ogroman značaj oštećenja mosta, kako to tvrdi viši savjetnik ukrajinskog predsjedništva, postat će jasan u narednim satima i danima, a nije jasno da li će se Rusija osjetiti prinuđenom da na napad uzvrati.

Neposredno nakon događaja, mnogi analitičari su brzo primijetili vrijeme eksplozije, koja se dogodila dan nakon što je Putin obilježio svoj 70. rođendan usred niza ponižavajućih poraza na istočnom i južnom frontu njegovog agresorskog rata protiv Ukrajine što je rezultiralo velikim ruskim povlačenjem.

To dolazi ni sedmicu dana nakon što je Putin potpisao dekret kojim potvrđuje aneksiju četiri ukrajinske provincije te nakon priča o mogućoj upotrebi nuklearnog naoružanja.

Vladimir Putin na ceremoniji otvaranja Kerčkog mosta 2018. godine
Vladimir Putin na ceremoniji otvaranja Kerčkog mosta 2018. godine

Napad na most je značajniji od njegove simbolike za obje strane, budući da je ključna logistička linija snabdijevanja ne samo ruskih snaga na okupiranom Krimu već i na drugim mjestima u južnoj Ukrajini gdje su se ruske snage povlačile posljednjih dana, uprkos glavnoj linija snabdijevanja koja dolazi iz kopnene Rusije, a koja se već nalazila pod sve većim ukrajinskim pritiskom.

Taj značaj nije izgubljen ni za stanovnike Krima koji su, kako se vijest širila, žurili na benzinske pumpe.

I dok postoje drugi načini snabdijevanja Krima, uključujući njegove luke, oštećenje mosta je izuzetno važno za mjesto za koje je Rusija donedavno smatrala da je van domašaja Ukrajine.

Šta će biti odgovor Moskve veliko je pitanje, ali ono koje se naziralo sve snažnije dok je Ukrajina posljednjih sedmica uspješno vršila kontraofanzivu usred rastuće uznemirenosti među ruskim elitama i komentatorima zbog načina vođenja rata.

U aprilu je Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a trenutno zamenik predsednika Saveta sigurnosti Rusije, rekao:

"Jedan od ukrajinskih generala govorio je o potrebi udara na Krimski most. Nadam se da razumije šta će biti meta odmazde".

U najmanju ruku, to je ogromna propagandna pobjeda Kijeva koja će se držati kao znak da ne samo da se Ukrajina ne plaši Putinovih nuklearnih prijetnji, već vjeruje da pobjeđuje u ratu.