Eksplozije oko Sjevernog toka bude sumnje: Mogu li podvodni internet kablovi biti nova meta?
Dok se i dalje vode početni koraci kada je riječ o istraživanju ovog slučaja, magazin Politico je analizirao da li bi se u budućnosti mogla pojaviti nova meta, slična Sjevernom toku, gdje bi posljedice eventualnog napada mogle biti zabrinjavajuće.
"Još niko nije preuzeo odgovornost za napade na Sjeverni tok. Međutim, američki i evropski zvaničnici brzo su prst uperili prema Kremlju. U jeku novih dešavanja, mreža podmorskih kablova koji čine globalni internet također bi mogla biti primamljiva meta", piše Politico.
Kablovi koji na određeni način povezuju i kontinente predstavljaju digitalnu osnovu za brojne komunikacije, internet servise pa i finansijska tržišta.
"Prijetnja kada je riječ o napadima na ovu infrastrukturu je stvarna. Djelomično zbog slabe sigurnosti oko ovih kablova i spremnosti autoritarnih režima popur Rusije da krenu na nevojne ciljeve i iskoriste taktiku tzv. hibridnog ratovanja", pojašnjava se u analizi.
Zašto su podmorski kablovi važni za internet?
Gotovo sav svjetski promet preko interneta prenosi se preko globalne mreže koju čini više od 400 fiberoptičkih cijevi koje se zajedno protežu na 1,3 miliona kilometara.
"Njima upravljaju kompanije kao što su Google i Microsfot, francuski Alcatel, ali i kineski Huawei. Postoji desetine ovih kablova koji povezuju EU s SAD-om što predstavlja vjerovatno najvažniji digitalni odnos u svijetu. Slične mreže povezuju Aziju s Latinskom Amerikom i Afriku s Evropom", piše Politico.
Dio ranjivosti ovih kablova u slučaju napadu odnosi se upravo na njihovu lokaciju.
"Kablovi se protežu širom svijeta i često se nalaze u izuzetno udaljenim područjima koja su lako dostupna podmornicama ili podvodnim vozilima bez posade. Nedostatak regulatornog nadzora nad načinom rada ovih mreža također otežava kompanijama i vladama da ih zaštite. Većina kablova se nalazi u međunarodnim vodama", navodi se u tekstu.
Također, postoje i neke centralne tačke u ovoj mreži kablova koje bi mogle predstavljati potencijalnu metu.
"Za Evropu je to Gibraltar i Malta. Za Ameriku to je obala New Yorka koja predstavlja primarnu tačku veze s Evropom. Zapadne obale Velike Britanije predstavljaju čvorište veza između SAD-a i ostatka Evrope", analizira Politico.
Kako bi izgledao napad?
U okviru analize, Politico je analizirao i potencijalne scenarije u kojima je opisan sam napad na ovakvu mrežu.
"Britanski i američki vojni zvaničnici su više puta upozoravali da Rusija ima tehničke vještine da uništi dijelove svjetske podmorske internet infrastrukture kako bi osakatila neke od zapadnih digitalnih mreža. Ovi cjevovodi često se nalaze na manje od 100 metara pod vodom i za postavljanje eksploziva moguće je koristiti podmornicu", pojašnjava se.
Ipak, vojni stručnjaci ističu da uprkos mogućnostima koje ima Rusija, Kremlj ne može izvršiti takav napad koji bi učinio značajnu štetu za internet infrastrukturu zapadnih zemalja.
"Posljednjih godina, kompanije su ugradile različite zaštite u svoje podmorske mreže, prvenstveno kako bi osigurale da bilo kakva kratkoročna šteta ne utječe materijalno na online aktivnosti ljudi. Ako bi Kremlj napao, mogao bi srušiti dio regionalne mreže koja povezuje npr. baltičke zemlje s ostatkom Evrope", ističu analitičari.
Na kraju, objasnili su kako bi veće napade na infrastrukturu zapadne obavještajne službe veoma lako otrkile.
"Nismo više u poziciji da kada jednom presječete kablove sve propadne", rekao je analitičar Keir Giles
