Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana pokušava raspustiti Narodnu demokratsku stranku (HDP), treću po veličini u parlamentu još od marta 2021. godine zbog navodnih veza s zabranjenim kurdskim militantima.
Iz HDP su saopćili da su na meti zbog zalaganja za prava Kurda i otpora sve većem pritisku vlade na političke slobode i neslaganje. Smatra se da će ovakav postupak imati posljedice za Erdoganove šanse za ponovni izbor i budući sastav parlamenta na izborima koji se očekuju prije juna.
Stranka je osvojila 12 posto glasova na općim izborima 2018. i drži 56 od 579 mjesta u parlamentu. Raspuštanje HDP moglo bi ograničiti izborne mogućnosti miliona kurdskih glasača i dodatno zakomplikovati neugodne veze Turske sa Zapadom.
Erdogan označava HDP kao političko krilo Kurdistanske radničke stranke (PKK) koju su Sjedinjene Države i Evropska unija, kao i Ankara, uvrstile na spisak terorističkih organizacija. Glavni tužitelj Bekir Sahin opisao je u utorak HDP kao "regrutni ured" PKK.
"Pokazali smo da je tužena strana postala žarište radnji protivnih nedjeljivom integritetu države", rekao je Sahin novinarima nakon što je iznio svoj posljednji argument na sudu.
Turska vlada zatvorila je i druge prokurdske stranke prije HDP-a. Druge su zatvorene pred krivičnim progonom, a zatim se ponovno formirale pod drugim imenima.
Trenutni slučaj započeo je dvije sedmice nakon što je Turska izgubila 13 vojnika u riskantnoj operaciji spašavanja zarobljenika koje je PKK držao u pećinama sjevernog Iraka u februaru 2021. godine. Erdogan je optužio PKK za pogubljenje turskih vojnika.
Stranka se suočila sa novim problemom kada joj je Ustavni sud prošle sedmice zamrznuo pristup bankovnom računu preko kojeg prima državna sredstva. Ovom odlukom stranci je uskraćen glavni izvor prihoda u predizbornoj kampanji.
"Očito je da je odluka Ustavnog suda o blokadi stranačkih sredstava politička", stoji u saopćenju HDP-a.
Stranka će imati mjesec dana da pripremi svoju odbranu prije nego što se sud sastane radi razmatranja. Komisija od 15 članova treba dvotrećinsku većinu da odobri političku zabranu.
