Erdoganovu političku sudbinu na predstojećim izborima mogli bi odrediti turski Kurdi
Ova stranka prošlog je mjeseca objavila da neće isticati vlastitog predsjedničkog kandidata, što su analitičari istakli kao potez koji omogućuje njihovim pristalicama da glasaju za Erdoganovog glavnog suparnika, piše CNN.
"Suočavamo se s prekretnicom koja će oblikovati budućnost Turske i njeno društvo. Kako bismo ispunili svoju historijsku odgovornost protiv vladavine jednog čovjeka, nećemo isticati svog kandidata", poručili su iz ove stranke.
Odluka HDP-a da ne istakne kandidata došla je samo tri dana nakon što je šef Republikanske narodne stranke (CHP) Kemal Kilicdaroglu, Erdoganov glavni rival, posjetio ovu stranku.
On je tada naglasio novinarima da rješenje turskih problema, "uključujući kurdski problem", leži u parlamentu.
Novi politički pravci
Kilicdaroglu, koji predstavlja šestostranački opozicioni blok Nacionalni savez, najjači je protukandidat Erdoganu u posljednjih nekoliko godina. I dok se HDP još ne izjašnjava hoće li stati iza njega, analitičari kažu da je on glavni protukandidat na izborima.
"Bio je to pažljivo osmišljen politički diskurs", rekao je za CNN Hisyar Ozsoy, zamjenik predsjedavajućeg HDP-a i član parlamenta iz većinski kurdske pokrajine Diyarbakir.
Dodao je da neće imati svog kandidata i da će prepustiti međunarodnoj zajednici da to tumači kako hoće.
Stručnjaci kažu da je slamanje HDP-a ukorijenjeno u političkoj prijetnji koju predstavlja Erdogan, kao i u njegovoj poziciji jedne od glavnih stranaka koja predstavlja turske Kurde, etničku manjinu iz koje je nastao separatistički militantni pokret.
Stranka i kurdski narod imali su kompliciran odnos s Erdoganom. Erdogan se "udvarao" Kurdima ranijih godina dajući im više prava i poništavajući ograničenja upotrebe njihovog jezika. Odnosi s HDP-om također su nekoć bili srdačni, jer je Erdogan sarađivao sa strankom na kratkom mirovnom procesu s PKK-om.
Ali veze između Erdogana i HDP-a kasnije su se pokvarile, a HDP je pao pod sveobuhvatnu akciju usmjerenu na PKK i njihove podružnice.
Odnos Erdogana i Kurda
Kurdi su najveća manjina u Turskoj, čineći između 15 i 20 posto stanovništva, prema Minority Rights Group International. Nije jasno hoće li HDP podržati Kilicdaroglua, ali analitičari kažu da bi namjerna distanca mogla biti korisna za opozicionog kandidata.
Optužbe na račun HDP-a stavljaju ga u neizvjestan položaj tokom izbora. Trenutno se suočava sa slučajem na Ustavnom sudu Turske zbog sumnje u povezanost s PKK-om, koju su Turska, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija označile kao terorističku grupu.
"Ako se smatra da se opozicija povezuje s HDP-om, Erdoganova AK stranka mogla bi iskoristiti svoj utjecaj u medijima kako bi je diskreditirala kao pro-PKK", rekao je Murat Somer, profesor političkih nauka na Univerzitetu Koc u Istanbulu i autor knjige Povratak na nultu tačku, knjiga o tursko-kurdskom pitanju u Turskoj.
Ova stranka je osnovana 2012. s brojnim ciljevima, a jedan od njih je "mirno i demokratsko rješavanje kurdskog sukoba". Somer je rekao da se na stranku gledalo kao na "inicijativu" PKK-a, što je kasnije dovelo do oštrog obračuna vlade s njom u ime protuterorizma. Njen bivši vođa Demirtas i dalje je utjecajna osoba.
"Turska vlada pokušava povezati HDP s PKK-om, ali do sada nije uspjela dokazati 'pravu vezu'", rekao je Asli Aydintasbas, gostujući saradnik na Institutu Brookings u Washingtonu.
