Estonija, Litvanija i Latvija prave zajedničku odbrambenu zonu na granici prema Rusiji i Bjelorusiji
Sporazum, koji su potpisali Andris Spruds (Latvija), Arvydas Anušauskas (Litvanija) i Hanno Pevkur (Estonija), ocrtava plan za izgradnju odbrambenih instalacija protiv mobilnosti u narednim godinama za odvraćanje i, ako je potrebno, odbranu od vojnih prijetnji.
Koncept odbrambenih instalacija temelji se na odlukama donesenim na samitu NATO-a u Madridu, koji je naglasio da saveznici moraju biti spremni braniti teritorij "od prvog metra" i da se moraju razviti novi regionalni odbrambeni planovi, saopćilo je estonsko ministarstvo odbrane.
Ministarstvo je dodalo da će odbrambeni elementi "biti postavljeni u krajoliku, uzimajući u obzir rezultate analize neprijateljskih namjera, okoliša i obrambenog plana". U mirnodopsko vrijeme na granici se neće postavljati eksploziv, bodljikava žica ili druge prepreke.
"Ruski rat u Ukrajini pokazao je da su uz opremu, streljivo i ljudstvo potrebni i fizički odbrambeni objekti na granici kako bi se Estonija odbranila od prvog metra. Poduzimamo ovaj napor kako bi se građani Estonije osjećali sigurnima , no ako bi se pojavio i najmanji rizik, bili bismo spremniji za razna događanja brže", rekao je Pevkur.
Ministri odbrane potpisali su i Pismo namjere za kupnju višecevnih raketnih bacača HIMARS te razgovarali o pitanjima vezanim uz podršku Ukrajini, razvoj odbrambenih sposobnosti i nadolazeći samit NATO-a u Washingtonu.
Jačanje granica baltičkih država s njihovim istočnim susjedima, Rusijom i Bjelorusijom, došlo je usred sve većih rasprava o mogućnosti ruskog napada na države članice NATO-a.
Boris Pistorius, savezni ministar odbrane Njemačke, izjavio je da bi Rusija u bliskoj budućnosti mogla napasti neku zemlju NATO-a. Kaja Kallas, premijerka Estonije, smatra da Evropa ima tri do pet godina da se pripremi za moguću vojnu prijetnju Rusije na istočnom krilu Sjevernoatlantskog saveza.