Estonska obavještajna služba: Zbog Rusije na Baltiku raste sigurnosni rizik
"Vojni napad protiv Estonije nije vjerojatan u 2023. godini jer su ruski vojni kapaciteti angažirani u Ukrajini". Međutim, srednjoročno do dugoročno, ruska ratobornost i vanjskopolitičke ambicije značajno su povećale sigurnosni rizik za Estoniju", navela je estonska služba u svom godišnjem izvještaju.
Članice NATO-a Estonija, Latvija i Litva naglo su povećale izdvajanja za odbranu kao odgovor na rusku aneksiju Krima 2014. godine i invaziju na Ukrajinu prošle godine.
Sve tri baltičke države su od 2014. povećale izdvajanja za vojsku i ona sada prelaze dva posto, što je cilj NATO-a. Litva je ponovo uvela obvezu služenja vojnog roka, a u druge dvije države ona nikada nije ni bila ukidana.
S velikim udjelom ruskog stanovništva, strateški bitnim položajem na obalama Baltičkog mora, ali i činjenicom da su do prije četvrt stoljeća bile sastavni dio tadašnjeg SSSR-a, ove tri zemlje predstavljaju primamljiv cilj za daljnju rusku teritorijalnu ekspanziju koju Moskva više i ne krije. Estonija, Latvija i Litva danas su članice NATO-saveza, no ta činjenica ne znači da stanovnici ovih područja danas mirno spavaju.
"Član 5 Sjevernoatlantskog sporazuma, osnovnog dokumenta NATO-saveza, govori da je napad na jednu članicu ujedno i napad na sve ostale. No problem je ovdje nešto drukčiji. U stvarnosti bi rezultat velikog napada NATO-saveza na Rusiju bio izrazito negativan za zapad. S druge strane, rezultat relativnog ignoriranja odbrane baltičkih zemalja bila bi mala cijena za mir u kući, naravno, ako ne živite u zemlji koja se zove Estonija, Litva, Latvija ili Poljska. Uglavnom, teško je zamisliti da bi ključne NATO-zemlje riskirale hiljade, pa čak i milione života svojih građana da bi zaštitile teritorijalni integritet Estonije", objasnio je prije više godina Michael Ben-Gad, profesor sa City Universityja u Londonu.
