EU reagovala na sporni prijedlog zakona Vlade FBiH: Postoji rizik od cenzurisanja medijskih sloboda
"EU u Bosni i Hercegovini je upoznata da nadležni u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) ulažu napore na unapređenju pravnog okvira koji će regulisati rodno zasnovano nasilje u FBiH, uključujući uvođenje mjera kroz predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine , koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri", poručuju iz Delegacije EU.
Ističu kako postoji opravdana zabrinutost zbog utjecaja na slobodu medija.
"No, pojavila se opravdana zabrinutost da bi se predložene izmjene i dopune člana 193.a Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, upućene u parlamentarnu proceduru, mogle negativno odraziti na slobodu medija i slobodu izražavanja. Te izmjene i dopune, na način kako su trenutno formulisane, nose rizik zloupotrebe u cilju ograničavanja, suzbijanja i cenzurisanja medijskih sloboda, ograničavanja kritičkog razmišljanja i utišavanja neistomišljenika. Slobodni i nezavisni mediji, koji mogu djelovati u okruženju bez prijetnji i političkog pritiska, su kamen temeljac demokratskog društva. Garantovanje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za evropski put Bosne i Hercegovine", ističu iz Delegacije EU.
Dodaju kako je poštivanje osnovnih sloboda je ključni element u procesu pridruživanja EU.
"Napominjemo da su parlamentarci FBiH uvidjeli rizike koje predložene izmjene i dopune amandmani predstavljaju po slobodu medija i slobodu izražavanja, te su izrazili spremnost da ih revidiraju.Poštivanje osnovnih sloboda je ključni element u procesu pridruživanja EU, a EU u BiH će nastaviti pratiti razvoj situacije i utjecaj na osnovne slobode i ljudska prava. Na evropskom putu, svi zakoni koji utječu na osnovne slobode i ljudska prava trebaju biti usklađeni sa pravnom stečevinom EU i evropskim i međunarodnim standardima, a dužnost je nadležnih organa da štite ta prava", zaključuju iz Delegacije EU.
Podsjećamo, predloženi član 193a Krivičnog zakona FBiH predviđa kaznu novčane ili zatvora do tri godine za svakoga ko neovlašteno objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe na koju se to odnosi. Ako takvo djelo učini službena osoba u vršenju svojih dužnosti, kazna se povećava na zatvor od šest mjeseci do pet godina.
Ovaj član izazvao je burne reakcije, posebno u medijskim krugovima, gdje se smatra da bi mogao biti zloupotrebljen za ograničavanje slobode medija i izražavanja. Kritičari ističu da bi takav zakon mogao onemogućiti novinarima da izvještavaju o korupciji i drugim nepodopštinama, jer bi svaka objava dokumenata ili snimaka bez saglasnosti zainteresovanih strana mogla biti kažnjiva.
Rialda Karahasanović o majčinstvu: Muž mi ne pomaže, već se bavi svojim djetetom
Gradonačelnica plačući saopćila da niko nije preživio u sudaru aviona i helikoptera u SAD-u
