Syriza je protiv stroge štednje koju po diktatu Brisela provodi grčka vlast u zamjenu za kredite i u anketama vodi ispred Nove demokratije grčkog premijera Antonisa Samarasa.
Ipak, ta prednost se "topi" pod pritiskom briselske administracije - navode grčki mediji.
Za Sirizu se izjašnjava 28 posto ispitanika, dok Novu demokratiju podržava 23,1 posto birača, a njenog partnera, nekada popularni PASOK - pet posto.
Šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker upozorava Grke da ne biraju "ekstremne snage", rekavši da bi na vlasti radije vidio "poznata lica".
"Ja mislim da Grci, koji imaju težak život, vrlo dobro znaju šta znači 'pogrešan rezultat izbora'", poručuje Juncker.
Vladajuća koalicija odlučila je da predsjedničke izbore održi prije parlamentarnih, u namjeri da provođenje mjera potrebnih za dobijanje zadnje tranše kredita, koji Grčkoj odobrava Trojka (EU, MMF i Evropska centralna banka), ostavi poslije tog glasanja.
Grci predsjednika biraju u parlamentu, a za pobjedu treba 180 glasova.
Ako vladajuća koalicija ne dobije svog predsjednika ni u finalnom krugu 29. decembra, moraće da raspiše prijevremene parlamentarne izbore.
Aleksis Cipras, predsjednik Syrize, najpopularniji je političar u Grčkoj, ali je Samaras sposobniji za premijera - smatraju anketirani.
