Evropa na prekretnici: Šta možemo očekivati od januarskih pregovora između NATO-a i Rusije?
Kožljak je još prije nego je u javnosti objavljeno da će doći do pregovora, za Klix.ba prije nekoliko dana najavio ovakav razvoj situcije. Ovom prilikom razgovarali smo o tome u kakvom formatu će se voditi pregovori i postoje li šanse za uspjeh.
"U suštini ti dogovori oko mogućih pregovora su započeli puno ranije, a potvrđeni su telefonskim sastankom Bidena i Putina koji je održan prije više od mjesec dana i otprilike oni su načelno dogovorili da bi trebalo da se krene u ovom smjeru. Smatrali su da ima prostora za razgovor i onda su prepustili administraciji da dogovara detalje i u suštini administracija je dogovorila tri sastanka, i nije slučajno da su baš tri. Prvi sastanak je 10. januara u Ženevi, na neutralnoj teritoriji, između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije i ovi razgovori će odrediti taj okvir odnosno dati generalne upute i limite vezano za zahtjeve jedne i druge strane. Idući sastanak će se održati već 12. januara između Ruske Federacije i NATO-a gdje bi se u Briselu razgovaralo konkretnim potezima vojnih snaga kako jednih i tako drugih. Treći sastanak bi se održao 13. januara u Beču, a kao platforma bi se koristio OSCE gdje će Rusija biti ravnopravniji pregovarač", istakao je Kožljak.
Kožljak ističe da i jedna i druga strane žele ukazati da ovo pitanje prevazilazi odnose SAD-a i Rusije i zato se pregovara u okviru NATO-a i OSCE-a, te da bi u tom smislu vrlo lako moglo desiti da se reaktivira misija Ruske federacije pri NATO-u koja je bila zadnjih godina zaleđena.
"Krenut će se od zahtjeva koje su postavili jedni i drugi. Ključni zahtjev Rusije, bez obzira što ih je navela puno više, će biti da Rusija dobije garancije da NATO trupe neće ući u Ukrajinu. Također će se tražiti preveniranje raspoređivanja NATO snaga u istočnim članicama i tehnike, gdje su već nagomilane trupe NATO-a (Poljska, Litavnija, Latvija)", smatra Kožljak.
Osim toga, on dodaje da će Rusija zahtjevati uklanjanje raketnih sistema koje su SAD instalirale 2018. godine jer su na samoj granici Ruske Federacije. Također će se ponoviti zahtjev da se obustavi širenje NATO-a na zemlje istočne Evrope precizirajući Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, što je veoma bitno za Bosnu i Hercegovinu.
"NATO će s druge strane tražiti garanciju da Ruska Federacija prvenstveno neće izvršiti invaziju na Ukrajinu. Prva dva zahtjeva se podudaraju, oni su ključni. Upravo na ovim prvim sastancima razgovori će se lomiti oko ovog pitanja. Naravno NATO će tražiti rješavanje pitanje statusa okupiranih teritorija Ukrajine, u smislu njihovog budućeg statusa, odnosno očuvanja teritorijalnog integriteta Ukrajine", tvrdi Kožljak.
Pretpostavlja da će se ovdje tražiti kompromis oko suvereniteta Ukrajine nad ovim teritorijama, odnosno moguće je da će one dobiti ograničenu autonomiju. Dodaje da će se tražiti regulisanje statusa anektiranog Krima, ali vrlo teško će NATO nešto promjeniti u tom smislu.
"Ono što je bitno za nas, sigurno je, da će se diskustovati i o Zapadnom Balkanu. Tražit će se da Rusija prekine s aktivnostima sprječavanja integrisanja Zapadnog Balkana u euroatlanstke asocijacije prvenstveno aspirantskih država kao što je BiH. Jako je bitno za BiH da li će se naći kompromis ili ne, ako se pronađe možemo očekivati neki pozitivan pomak u smislu rasterećenja tog utjecaja Ruske Federacije i korištenja njenih proksija ovdje na Zapadnom Balkanu", smatra Kožljak.
Dodaje da u slučaju da se postigne dogovor u vezi zaustavljanja proširenja NATO-a na ostale istočnoevropske države da će Ruska Federacija očito popustiti po pitanju Zapadnog Balkana.
"To ćemo najočigledniji vidjeti na primjeru BiH, najkasnije za mjesec dana", govori Kožljak.
On je napomenuo da će se pregovori sigurno nastaviti i da je ovo tek prva runda gdje se prvenstveno ide na prevenciju invazije na Ukrajinu, što je ključno pitanje trenutno. Dodaje da bi sve drugo značilo ulazak u direktan sukob.
"Iako NATO nije postigao saglasnost da se ide u direktni sukob s Ruskom Federacijom ako oni izvrše invaziju ali u tom slučaju će se nastaviti konkretnija podrška Ukrajini izvan njene teritorije sa dodatnim raspoređivanjem dodatnih snaga odnosno sa direktnim davanje tehnike i sredstava Ukrajini", ističe Kožljak.
Osim toga, on smatra da će se razgovori voditi o odluci Bidena oko pomoći Ukrajini od 300 miliona dolara kao inicijalna podrška ukrajinskim vojnim snagama.
"Isto tako i Evropska unija bi pojačala svoje odbrambene kapacitete u smislu finansijske podrške SAD-a koje bi se usmjerile za Ukrajinu. Vjerovatno Rusija neće spriječiti SAD da ovu pomoć implementiraju ali će se dogovoriti na kakve vojne kapacitete da Ukrajina potroši novac, da to ne budu ofanzivni kapaciteti koji bi mogli direktno ugroziti interese Rusije", tvrdi Kožljak.
Dodaje, da je napravljen pomak samim tim što su razgovori otvoreni nakon dugogodišnjeg zaleđenog odnosa te sam nagovještaj pregovora u tri različita formata daje nadu u napredak.
